Ekonomija

TRŽIŠTE NEKRETNINA Stanovi nikada skuplji: Potražnja pada, hoće li i cijene?

Autor Dušan Volaš

"Blagi rast se osjeti, to je neki organski rast uslovljen prije svega sad cijenom radne snage, jer nedostatak je radne snage u građevinskom sektoru. Prije toga je uzrokovan cijenom građevinskog materijala, ali u manjim mjestima naravno da je to manje"

Izvor: ilustracija, Slaven Petković, mondo.ba

Za razliku od 2023. godine, kada su cijene novih stanova stagnirale, početak 2024. donosi nešto veći rast cijena nekretnina. Kada je riječ o cijenama stanova u novogradnji, u Banjaluci se cijene kvadrata kreću od tri do šest hiljada maraka, pa čak i više.

"Kada je stara gradnja u pitanju, centar grada je 3-4 hiljade. Sad kada pričamo o stanovima u staroj gradnji, malo drugačija se procjena vrši – da li je stan renoviran, da li nije, spratnost, kvadratura, struktura stana – dok je u novim zgradama kvadrat isti za sve stanove, odnosno cijena kvadrata je ista. U staroj gradnji cijena opet zavisi od tih drugih parametara. Tako da u centru grada može stan da bude, ako je renoviran i malo višeg nivoa opremljenosti, preko 4.000 maraka. Na periferiji ne ispod dvije – dvije i po hiljade teško da se može naći", rekao je Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine Remax.

Kada se govori o tržištu nekretnina, napominje da ono nije kompaktno, pa je u manjim sredinama zbog manje prodaje, ali i gradnje, tržište manje aktivno, a cijene nisu mnogo visoke.

"Na nekim drugim lokacijama, kao što su veliki gradovi, poput Sarajeva ili Banjaluke, tržište je živo, velika je potražnja i onda su tu i cijene više. Jahorina trenutno prednjači – kvadrat je oko 4.000 EUR. Veliki je interes prethodnih godina bio za kupovinom apartmana, odnosno nekretnina generalno, na Jahorini. Kupci su i iz inostranstva, ulagano je u neke sadržaje, i to je dovelo do velike ekspanzije u gradnji i visokih cijena. Primjećuje se, bar iz ovih podataka kojima mi raspolažemo, da su ova i prošla zima bile loše u tom turističkom smislu i smanjene u odnosu na 2021/2022. kada je bio baš veliki interes. Smanjena je potražnja. Cijene još uvijek nisu padale, ali mislim da je potražnja značajno opala", dodaje.

Glavni faktori za formiranje cijene nekretnina su ponuda i potražnja, pa Milanović napominje da sve dok potražnje ima, cijene neće padati.

"A potražnje ima, kao što sam rekao. Pored Sarajeva i Banjaluke, tu je naravno i Trebinje kao jedna atraktivna destinacija i još neki drugi veći gradovi – Tuzla, Zenica, Mostar, Bijeljina, Istočno Sarajevo – tu još uvijek nije došlo do pada cijena. Blagi rast se osjeti, to je neki organski rast uslovljen prije svega sad cijenom radne snage, jer nedostatak je radne snage u građevinskom sektoru. Prije toga je uzrokovan cijenom građevinskog materijala, ali u manjim mjestima naravno da je to manje. Investitori razmišljaju jednom jednostavnom ekonomskom logikom – sve dok ima potražnje, neće smanjivati cijene. Kada dođe do smanjena potražnje u toj mjeri da se dinamika prodaje produži, oni radije duže malo prodaju to što imaju, što su izgradili, nego da posežu za mjerom smanjena cijene, a onda krajnja mjera je smanjenje cijena ako baš do te mjere potražnja padne", kaže Milanović.

Najveći rast cijena zabilježen je 2022. godine, kao posljedica globalnih kretanja.

"Tada su u nekoliko navrata značajno rasle cijene koje su dovele do nekog tumbanja na tržištu i onda kupci u takvim situacijama reaguju smanjenom potražnjom, da vide u kom pravcu će to ići, koliko će to trajati, je li to trenutna neka aktivnost ili je to trend koji je konstantan. I ta 2022. je bila zaista turbulentna. Dovela je do smanjenja potražnje, a onda već 2023, kada smo vidjeli da se te cijene ne vraćaju i naravno ne rastu u toj mjeri kao tada, onda se kupci vraćaju. Potrebe su potrebe, ako ima potrebe za kupovinom nekretnina, rješavanje nekog svog stambenog pitanja, onda se oni opet odlučuju na to da kupuju nekretninu, a sada pod novim okolnostima, onda traže nešto u šta se oni finansijski uklapaju", kaže Milanović.

Kada je riječ o cijenama, ističe da je teško praviti neke dugoročne projekcije. Na osnovu nekih poznatih parametara moguće je procijeniti u kojem pravcu će se cijene kretati. Ali, kako sada stvari stoje, naročito u većim gradovima BiH, gdje je potražnja i dalje velika, Milanović smatra da neće doći do pada cijena.

(N1/Mondo)