Agencija „Standard and Poors“ dodijelila je Srbiji investicioni kreditni rejting. Ovaj rejting je značajan za investitore, a ekonomista Miloš Grujić iz Banjaluke pojasnio je šta dobijanje rejtinga konkretno znači za jednu zemlju i gdje je BiH na "listama investitora".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je juče da je Srbija, prvi put u svojoj istoriji, dobila investicioni kreditni rejting i postigla značajnu prekretnicu u svom ekonomskom razvoju.
"Gotovo čitavu deceniju težimo ovome. Danas svi možemo sa ponosom da objavimo da je Srbija postigla značajnu prekretnicu u svom ekonomskom razvoju time što je naš kreditni rejting podignut na nivo BBB-, čime je kreditni rejting, međunarodna ocjena naše zemlje prvi put u istoriji dostigla nivo investicionog ranga", rekao je Vučić. Srbija prva zemlja Zapadnog Balkana sa ovim rejtingom i jedina zemlja kandidat za članstvo u EU koja je izašla iz spekulativne kategorije.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je da je Srbija "ušla u prvu ekonomsku ligu", dok je Blumberg u svojoj analizi napisao da je investicioni rejting priznanje rastu srpske ekonomije koja je pokazala otpornost na šokove i da je po rejtingu u istom rangu sa Mađarskom i Rumunijom
Ekonomista iz Banjaluke Miloš Grujić, komentarišući vijest, pojašnjava da investitori, bilo da su to pojedinci ili velike finansijske institucije, uvijek traže sigurna ulaganja i kada odlučuju gdje će uložiti, jedan od najvažnijih faktora koji uzimaju u obzir je upravo kreditni rejting. U najkraćem, investicioni rejting jača povjerenje u ekonomiju, kako kod domaćih tako i kod stranih investitora.
"BiH je predaleko od investicionog rejtinga. On obično počinje sa nivoom BBB"
"Visok investicioni rejting signalizira da je rizik od nevraćanja uloženog novca nizak. Dobijanje investicionog rejtinga je potvrrda da su nezavisne rejting agencije procijenile da je ta zemlja stabilna, sposobna da servisira svoje dugove i privlačna za investitore. Za građane, dobijanje investicinog rejtinga može značiti više radnih mjesta, više investicija u infrastrukturu, niže cijene odnosno bolji standard života. Konkretno, za ekonomiju to znači povećan priliv stranih investicija. Kada jedna zemlja ima dobar rejting, to je signal investitorima da je to sigurnije mjesto za ulaganje novca nego što je bilo ranije i sigurnije u odnosu na zemlje koje još nemaju investicioni rejting. To dovodi do povećanja stranih direktnih investicija, što može stvoriti nova radna mjesta, podstaći ekonomski rast i unaprijediti tehnologiju. Osim toga, zemlja ima niže troškove zaduživanja što znači da mogu imati više novca za ulaganje u infrastrukturu, obrazovanje i ostale važne projekte", rekao je Grujić za Mondo.
Istovremeno, investicioni rejting često dovodi do jačanja domaće valute, što može smanjiti inflaciju i učiniti uvoz lakšim.
"Međutim, investicioni rejting nije nešto statično. On se može mijenjati u zavisnosti od različitih faktora, kao što su BDP, stopa nezaposlenosti, javni dug, inflacija, politička stabilnost, pravni okvir ali i globalni ekonomski trendovi", dodaje Grujić.
Kao primjer konkretnih pokazatelja koji ilustruju kako se poboljšanje investicionog rejtinga odražava na ekonomiju, naš sagovornik navodi Hrvatsku.
"Od kada je Hrvatska dobila bolji rejting, zabilježen je rast stranih direktnih investicija u različite sektore hrvatske ekonomije, posebno u turizam, proizvodnju i nekretnine. Ovaj priliv kapitala je omogućio stvaranje novih radnih mjesta, modernizaciju proizvodnih procesa i unapređenje infrastrukture. Dalje, nakon poboljšanja rejtinga, hrvatske banke su počele nuditi povoljnije kredite kako za građane tako i za preduzeća što se odrazilo na smanjenje prosječnih kamatnih stopa na kredite. Niže kamatne stope su podstaknule potrošnju i investicije, što je dalo dodatni podsticaj ekonomskom rastu. Međutim, nije samo država dobila bolji rejting, već su i neka hrvatska preduzeća uspjela poboljšati svoj kreditni profil, što im je omogućilo lakši pristup finansiranju i novim tržištima. Sve ovo se odrazilo na poboljšanje fiskalnih pokazatelja što je potvrdil održivost hrvatskih javnih finansija. Zbog toga su i bivši ministar finansija Zdravko Marić, ali i Siniša Mali u prvim nastupima nakon imenovanja naglašavali važnost dobijanja investicionog rejtinga. Uglavnom, finansijski i makrofiskalni rezultati i napori Hrvatske i Srbije su prepoznati. Jasna je i poruka rejting agencija: nemojte stati na tome", zaključuje Grujić.
Gdje je BiH?
Međunarodna rejting agencija "Standard and Poors" zadržala je kreditni rejting BiH "B+" sa stabilnim izgledima.
"To znači da postoje određeni rizici povezani sa ulaganjem u BiH, iako su oni umjereni. Znači, BiH je predaleko od investicionog rejtinga. On obično počinje sa nivoom BBB. Stabilni izgledi sugerišu da se u bliskoj budućnosti ne očekuju značajne promjene u rejtingu ni na bolje ni na gore", rekao je Miloš Grujić.
(MONDO)