Na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci predstavljene su inovativne tehnologije za primjenu u poljoprivredi. Ono što je najinteresantnije jeste dron koji služi za sjetvu, prskanje i raznošenje gnojiva.
Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjaluci je, uz pomoć projekta, nabavio tri drona za različite svrhe.
Dejan Ilić, inženjer poljoprivrede za MONDO je praktično demonstrirao kako dron radi na terenu. Prvo je prikazao sistem prskanja, zatim sjetve.
„Dron DJI agras je najveći dron u ovoj seriji. Njegov kapacitet je 40 litara tekućine za prskanje ili prihranu. Drugi spremnik od 50 kila se koristi za sjetvu i primjenu mineralnih đubriva. Njegova najveća prednost je u tome što se može primjenjivati u uslovima kada traktor odnosno mehanizacija ne može ući u njivu, kad je mokro ili u slučaju kada je kukuruz velik“, kaže Ilić.
Dodaje da se dron pored ratarskih kultura, može koristiti za zaštitu voćnjaka i vinograda.
„On ima posebne senzore i radare. Tako kad se podesi visina on prati konfiguraciju terena i na određenoj visini radi tretiranje“, pojašnjava Ilić.
Ilić kaže da na Poljoprivrednom fakultetu, pored ovog imaju još dva manja drona.
„Jedan je sa multispektarnom kamerom, sa kojim se može uraditi mapiranje voćnjaka ili većih parcela. I onda se pomoću tih podataka odrede dijelovi koje je potrebno više ili manje tretirati, prihraniti i slično. Samim tim je velika ušteda u sredstvima.“
Jedan dron je dovoljan za manje parcele,
„Kad se rade velike površine, 100 do 400 hektara, onda je velika ušteda jer se smanji potrošnja sredstava sa 500 litara na 200. To je velika ušteda, kad se uzme na tako veliku površinu. Ako se rade male površine nije potrebno uzimati drugi dron“, pojašnjava Ilić.
Kaže da su dron testirali dva puta, a još nije sezona poljoprivrednih radova tokom kojih može da se iskoristi.
„Ovo je druga proba koju obavljamo. Prethodno smo radili sjetvu u Knežici. Sada nije sezona da se sa njim radi nešto. On je većinom za prskanje, može i za sjetvu. Problem je što prilikom sjetve pšenice mora se ponovo proći traktorom i odraditi krug valjkom ili drljačama. Tako da je njegova najbolja primjena u rasipanju mineralnih đubriva i tekućina. Sada još uvijek sa njim nemamo mnogo stvari da radimo, tako da će u proljeće biti u pogonu. Sada se igramo sa njim.“
Cijena drona je oko 37.000 maraka.
„Ovaj dron sa opremom košta 19.000 evra. Plus mi što imamo drugu pratreću opremu punjače, baterije i agregat ukupna vrijednost projekta je bila 95.000 evra“, zaključio je Ilić.
Pogledajte video:
(MONDO)