Cijene nafte strmoglavo su pale za oko pet odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da Iran "ozbiljno razgovara" sa Vašingtonom.
Cijene nafte strmoglavo su pale u ponedjeljak za oko pet odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da Iran "ozbiljno razgovara" sa Vašingtonom, što je signalizovalo smirivanje tenzija sa članicom OPEK-a i ublažilo strahovanja od mogućih poremećaja u snabdijevanju, preneo je Rojters.
Cijena barela sirove nafte Brent pala je za 3,63 dolara, odnosno 5,2 odsto, na 65,69 dolara, dok je američka WTI nafta (West Texas Intermediate) pojeftinila za 3,60 dolara, ili 5,5 odsto, na 61,61 dolar po barelu.
Do ovog pada došlo je nakon što su i Brent i WTI u januaru zabilježili najveći mjesečni rast još od 2022. godine, jer su tokom tog perioda strahovanja od vojnog udara na Iran držala cijene na visokom nivou. Cijena Brenta je u januaru porasla za 16 odsto, dok je WTI ojačao za 13 odsto.
Analitičar UBS-a Đovani Staunovo ocijenio je da su na pad cijena uticali izostanak dalje eskalacije napetosti na Bliskom istoku, kao i smanjeni poremećaji u snabdijevanju u Sjedinjenim Američkim Državama i Kazahstanu.
Tramp je u subotu izjavio novinarima da Iran "ozbiljno razgovara", samo nekoliko sati nakon što je najviši iranski bezbjednosni zvaničnik Ali Laridžani potvrdio da su u toku pripreme za pregovore. Američki predsjednik je ranije u više navrata prijetio Iranu vojnom intervencijom ukoliko ne pristane na nuklearni sporazum ili nastavi sa nasiljem nad demonstrantima.
Upravo su, prema riječima analitičarke kompanije Filip Nova, Prijanke Sačdeve, te stalne prijetnje tokom januara održavale visoke cijene nafte.
Pad cijena dodatno je podstaknut širokom rasprodajom na robnim tržištima, predvođenom snažnim gubicima cijena zlata i srebra, što analitičari djelimično pripisuju jačanju američkog dolara.
"Jači dolar čini naftu denominovanu u američkoj valuti skupljom za kupce van SAD-a, što dodatno pritiska cijene", navela je Sačdeva.
Nakon smirivanja napetosti na Bliskom istoku, u fokus se ponovo vratila i zabrinutost da bi globalna ponuda nafte mogla premašiti potražnju. Na sastanku održanom u nedjelju, savez OPEK odlučio je da zadrži nepromijenjen nivo proizvodnje za mart.
Podsjeća se da je ova grupacija još u novembru zamrzla planirana povećanja proizvodnje u periodu od januara do marta 2026. godine, zbog sezonski slabije potrošnje.
Analitičari Kapital ekonomiksa upozorili su u bilješci od 30. januara da "geopolitički rizici prikrivaju fundamentalno medveđe tržište nafte".
"Istorijsko iskustvo prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog rata, uz dobro snabdjeveno tržište, nastaviće da vrši pritisak na cijenu Brenta do kraja 2026. godine", navodi se u njihovoj analizi.
(Telegraf/MONDO)