Uglednom američkom ekonomisti i profesoru Univerziteta Kolumbija Džefriju Saksu sutra će biti uručen počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci.
Američkom ekonomisti i profesoru Univerziteta Kolumbija Džefriju Saksu sutra će biti dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Banjaluci.
Svečanost će biti održana u amfiteatru Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Nakon uručenja doktorata Saks će održati predavanje, a potom i konferenciju za novinare.
Saks je rođen 1954. godine u Detroitu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao ekonomiju na Univerzitetu Harvard. Na Harvardu je počeo da predaje početkom osamdesetih, a kasnije je prešao na Univerzitet Kolumbija.
Danas je profesor ekonomije i direktor Centra za održivi razvoj na Kolumbiji. Njegove oblasti rada su ekonomski razvoj, siromaštvo, globalna ekonomija, međunarodne finansije i održivi razvoj.
Od Bolivije do Rusije
Saks je široj javnosti postao poznat tokom osamdesetih i devedesetih godina, kada je savjetovao zemlje koje su prolazile kroz velike ekonomske promjene.
Radio je u Boliviji, Poljskoj i Rusiji, a njegovo ime se posebno povezivalo sa brzim prelaskom sa planske na tržišnu ekonomiju.
Taj pristup često se naziva "šok terapijom". Sam Saks, međutim, kaže da nije on izabrao taj izraz.
"Ja nisam izabrao izraz 'šok terapija' i moram reći da mi se baš i ne dopada", rekao je u intervjuu za PBS.
Radio i sa Antom Markovićem
Saks je dio karijere proveo i u tadašnjoj Jugoslaviji.
Krajem 1989. godine radio je kao ekonomski savjetnik u vrijeme vlade Ante Markovića. Bavio se ekonomskim reformama i problemima visoke inflacije.
U intervjuu za N1 BiH 2018. godine govorio je o svom tadašnjem angažmanu.
"Došao sam u Jugoslaviju 1989. godine. (...) Vjerovao sam da Jugoslavija treba opstati", rekao je Saks. Dodao je da je smatrao da Jugoslaviji treba oprostiti dio dugova.
Veliki dio Saksove karijere vezan je za Ujedinjene nacije. Bio je direktor Projekta milenijumskih ciljeva UN i savjetnik generalnog sekretara Kofija Anana. Kasnije je bio savjetnik i Ban Ki-muna, a sarađivao je i sa administracijom Antonija Gutereša.
Bavio se pitanjima siromaštva, razvoja, zdravstva i održivosti. Bio je i predsjedavajući Komisije "Lanset" za kovid 19.
Kritičan prema politici SAD
Posljednjih godina Saks je često prisutan u javnosti zbog svojih stavova o međunarodnim odnosima.
Posebno kritikuje američku politiku prema Rusiji i Ukrajini. Protivi se širenju NATO-a i smatra da je rat u Ukrajini mogao biti izbjegnut. Istovremeno, govorio je i o ruskoj invaziji kao ratu i o ruskim imperijalnim ambicijama.
Zbog ovakvih stavova često je predmet polemika u američkoj javnosti.
Saks je kritikovao i politiku SAD prema Izraelu i rat u Gazi. U januaru 2025. godine Donald Tramp je na društvenim mrežama podijelio jedan Saksov video u kojem je kritikovan Benjamin Netanjahu. Saks je tada rekao da nije Trampov savjetnik.
Njegov odnos prema Trampu je nešto složeniji.
Saks je rekao da je na izborima 2020. godine glasao za Džoa Bajdena. Istovremeno je posljednjih godina pohvalno govorio o pojedinim potezima Trampove administracije.
U razgovoru sa Takerom Karlsonom u februaru 2025. godine, komentarišući Trampovo uključivanje u pregovore o prekidu vatre, rekao je:
"Uradio je najkul stvar od kada je ova administracija počela".
U martu 2026. Saks je Trampa veoma oštro kritikovao, nazivajući njegove izjave "neukim" i tvrdeći da je Trampova politika prema Iranu dio dugogodišnje američke politike koju smatra pogrešnom.
(MONDO)