Profesor Dejvid Karpenter otkrio je da Harvard posjeduje rijetki original Magna karte iz 1300. godine, kupljen za samo 28 dolara 1946. Dokument, smatran bezvrijednom kopijom, sada vrijedi milione. Ova istorijska isprava potvrđuje princip da je vladar podložan zakonu.
Profesor srednjovjekovne istorije sa Kraljevskog koledža u Londonu Dejvid Karpenter, zajedno sa kolegom Nikolasom Vinsentom, otkrio je i dokazao da Univerzitet Harvard posjeduje rijetki original Magna karte iz 1300. godine, koji je dugo smatran bezvrijednom kopijom, a zapravo je rijetki original iz vremena kralja Edvarda II.
"Bio sam zapanjen kada smo otkrili dosad potpuno nepoznat original. Još veće iznenađenje bilo je kada smo saznali da je Pravni fakultet Harvarda 1946. godine kupio taj dokument za samo 28 dolara. To je dokument koji bi danas mogao da vrijedi milione dolara", rekao je Karpenter za Insajder.
Prema njegovim riječima, svi su mislili da je u pitanju kopija, niko nije shvatao o čemu se radi, a razlog je vjerovatno bio haos poslije rata i činjenica da je Harvard tada kupovao mnogo srednjovjekovnih materijala iz Engleske bez detaljne provjere.
Karpenter je sa Vinsentom sproveo čitav proces utvrđivanja autentičnosti. Najprije su analizirali rukopis i fizičku veličinu dokumenta i oba nalaza su se u velikoj mjeri poklapala sa šest prethodno poznatih originala Magna karte.
"Ako je zaista original, tekst mora da bude apsolutno precizan. Različite verzije često imaju greške i izmjene, dok original mora da bude identičan. Uz pomoć spektralnih i UV snimaka, koje je obezbijedio Pravni fakultet Harvarda, na mjestima gdje je tekst teško čitljiv uspjeli smo da ga rekonstruišemo i da ga uporedimo riječ po riječ sa poznatim originalima", naveo je Karpenter.
Osim stručne analize, njegov kolega Vinsent istraživao je istorijat dokumenta i otkrio da je vjerovatno bio poznat u 18. vijeku i da je možda potekao iz Eplbeja, u Vestmorlendu, te da postoji veza između porodice Mejnard i tog mjesta.
"Magna karta je poznata po tome što potvrđuje osnovni princip da je vladar, u ovom slučaju kralj Engleske, podložan zakonu. On nije mogao samovoljno da kažnjava, već je morao da koristi zakonom propisane procedure. To je princip koji nije samo simboličan, već je imao praktičnu primjenu u različitim segmentima društva", istakao je Karpenter.
Karpenter i Vinsent planiraju da sredinom juna posjete Harvard, gdje će Pravni fakultet izložiti dokument.
"Vjeruje se da je oko 200 primjeraka Magna karte bilo distribuirano u srednjem vijeku, ali danas je sačuvano samo 24, od kojih su dva u Americi, a jedan od njih je upravo ovaj na Harvardu", naveo je Karpenter.
FoNet
