Obilne padavine i smrtonosne poplave u Evropi u julu nastale su kao rezultat klimatskih promjena, kažu naučnici.
U poplavama u Njemačkoj, Belgiji i drugim dijelovima Evrope poginulo je najmanje 220 ljudi dok su gradovi i sela bili poplavljeni.
Istraživači kažu da je globalno zagrijavanje učinilo ovakve padavine do devet puta vjerovatnijim u Zapadnoj Evropi.
Pljuskovi u regionu su tri do devetnaest odsto intenzivniji zbog zagrijavanja koje su izazvali ljudi.
Dramatične i smrtonosne poplave koje su sredinom jula pogodile Njemačku, Belgiju i druge dijelove bile su šok za meteorologe i lokalne vlasti.
Ozbiljne poplave izazvane su obilnim padavinama u periodu od jednog do dva dana na već natopljenom tlu, u kombinaciji sa lokalnim hidrološkim faktorima, poput zemljišta i infrastrukture.
Da bi analizirali uticaj klimatskih promjena na ovakve događaje, istraživači iz grupe Svjetsko pripisivanje vremena usredsredili su se na obilne padavine koje su prethodile poplavama.
Oni su to uradili djelimično jer su vode uništile neke od sistema za hidrološko praćenje, koji bi im dali tačnije informacije o poplavama.
Podaci o padavinama pokazali su da su u područjima oko rijeka Ahr i Erft u Njemačkoj i u regiji Meuse u Belgiji intenzivni pljuskovi donijeli 90 milimetara kiše u jednom danu.
Da bi zaista vidjeli uticaj rastućih temperatura, istraživači su morali da prošire svoju analizu i pogledaju veći dio zapadne Evrope, uključujući istočnu Francusku, zapadnu NJemačku, istočnu Belgiju, Holandiju, Luksemburg i sjevernu Švajcarsku.
Tim je otkrio da su u ovom širokom regionu klimatske promjene izazvane ljudima povećale intenzitet kiše koja je padala u jednom danu tokom ljeta za između 3 i 19 odsto.
"Kombinovali smo znanje stručnjaka iz nekoliko oblasti studija kako bismo razumjeli uticaj klimatskih promjena na obilne poplave prošlog mjeseca i razjasnili šta možemo, a šta ne možemo da analiziramo u ovom slučaju", rekao je doktor Sjoukje Filip, klimatolog sa Kraljevskog holandskog meteorološkog instituta.
On je rekao da je teško analizirati uticaj klimatskih promjena na obilne padavine na veoma lokalnom nivou. "Međutim, uspjeli smo pokazati da su u Zapadnoj Evropi emisije gasova sa efektom staklene bašte učinile ovakve događaje vjerovatnijima", rekao je on.
Istraživači kažu da bi u trenutnoj klimi, za bilo koju lokaciju u zapadnoj Evropi, očekivali da će se padavine poput onih u julu mogle dogoditi jednom u 400 godina.
Sa stalnim emisijama gasova sa efektom staklene bašte i rastom temperature, obilne padavine koje su donijele pustoš u neke dijelove Evrope postaće sve češće.
Naučnici kažu da društva nisu otporna na trenutne vremenske ekstreme i da se moraju smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte što je brže moguće, kao i poboljšati sistemi upozorenja i upravljanja u hitnim slučajevima, što će učiniti infrastrukturu klimatski otpornom, kako bi se smanjile žrtve i troškovi.
(Srna)