Ekstremne meteorološke pojave na prostoru BiH skoro da su postale svakodnevica, a svi dosadašnji izvještaji upozoravaju da zemlju u budućnosti očekuje sve više i jače nepogoda, upozorava meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH Bakir Krajinović.
Krajinović je podsjetio da je BiH i ove godine iskusila ekstremne pojave, a rani proljetni mrazevi, pet ovogodišnjih toplotnih valova, bujične poplave usljed ekstremnih padavina koje su praćene olujnim vjetrovima i gradom samo su od nekih njih.
“Sva tri nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama Bosne i Hercegovine, ali i svih šest izvještaja IPCC-a upozoravaju da nas u budućnosti očekuje sve veći broj nepogoda koje se vežu za naše područje uz još jedan problem, a to je povećanje njihovog intenziteta. Ove činjenice moraju zabrinuti sve građane BiH, a posebno one koji mogu mijenjati naše društvo u smislu prilagođavanja i izgradnje otpornog društva na sve nedaće koje dolaze sa klimatskim promjenama”, kaže Krajinović.
Dodao je da ono što se radilo proteklih stotinjak godina u smislu emisije štetnih gasova u atmosferu "dolazi na naplatu danas u vidi problema meteorološke prirode".
"Kada smo već postali svjesni ovih problema, moramo poduzeti mjere kako bi generacije koje dolaze imale šansu da uživaju u sigurnom društvu otpornom na prirodne nepogode", poručio je Krajinović.
Najnovije istraživaje Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazalo je da se Zemlja suočava s velikim problemima. Navodi se da će temperatura vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni Celzijusovih u narednih 15 godina, što je više od prihvatljivog.
Mnoge zemlje osjećaju posljedice klimatskih promjena, a najaktuelniji su masivni požari u Turskoj i Grčkoj. Klimatolozi predviđaju da bi za 80-ak godina globalno zagrijavanje moglo dovesti do toga da temperature u Turskoj skoče i do drastičnih 6,5 stepeni.
Na pitanje da li je takav scenarij moguć i u BiH, Krajinović kaže da su odstupanja prosječnih godišnjih temperatura zraka u Bosni i Hercegovini od 50-ih godina prošlog stoljeća kontinuirano pozitivna, a u posljednjih 20 godina to odstupanje još je izraženije i kreće se od 0,7 do 1,1 stepen Celzijusov.
"Odstupanje na meteorološkoj stanici Bjelašnica, koja se nalazi na vrhu istoimene planine na 2.067 metara nadmorske visine, što je čini idealnom za analizu kada su u pitanju promjene u klimatskom sistemu, iznose oko jedan stepen Celzijusov. Ovaj podatak ukazuje da temperatura raste i mimo urbanih centara, odnosno predjela sa toplotnim efektom gradske sredine", navodi sarajevski meteorolog.
Ističe da se najznačajnija promjena uočava kod broja hladnih i toplih dana.
U centralnim planinskim područjima broj hladnih dana smanjen je za četiri dana na 10 godina, dok je na jugu zemlje smanjenje nešto manje i kreće se dva dana na 10 godina.
Krajinović podsjeća da treći Nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama Bosne i Hercegovine iz 2017. godine pokazuje da će do kraja 21. stoljeća temperatura vazduha kontinuirano rasti.
Objašnjava da prema jednom od tri razmatrana scenarija, koji je najvjerovatniji, temperatura će do 2040. godine porasti za 1,6 do dva stepena, da bi u periodu između 2071. i 2100. godine ovaj obim mogao iznositi od 5,4 do 5,6 stepeni.
Promjenama zbog pretjerane emisije štetnih gasova u atmosferu podložan je i padavinski režim, ističe Krajinović, koji dodaje da su promjene godišnjih količina padavina manje evidentne i na prvi pogled nisu problematične ukoliko se posmatraju analize godišnjih količina padavina.
"Međutim, posmatramo li promjene na sezonskom nivou, jasno se vidi da se poremetio normalan raspored padavina što osjetimo u učestalim pojavama suša, ali i poplava. Ono što se drastično promijenilo jeste da se broj dana sa padavinama smanjuje, ali isto tako broj dana sa intenzivnim padavinama je veći, pa su i rizici od bujičnih poplava i suša drastično porasli", ističe Krajinović.
Dodaje da će se prema scenariju RCP8.5 problemi vezani za padavine u budućnosti povećati, te da se mogu očekivati drastične promjene u padavinskom režimu posebno tokom ljeta i manje padavine čak za 40 posto.
"Ovo što je trenutno ekstremno postaće uobičajeno do kraja 21. stoljeća. Kao posljedica svega, Bosni i Hercegovini prijete sve veći rizici u vidu češćih i dužih sušnih perioda, ali i povećanog broja poplava. Svjedoci smo da od 2000. godine do 2021. godine svaka ima neki ekstrem koji se negativno odrazio na naše društvo, a scenariji ukazuju da se ovaj trend nastavlja i ubrzava", upozorava Krajinović.
Kada je riječ o zimskom godišnjem dobu, ono se u Bosni i Hercegovini već uveliko mijenja u odnosu na uobičajene uslove za ovo doba godine.
Krajinović podsjeća da su ekstremi u vidu visokih snježnih padavina iz 2012. godine, sve češći izostanak snježnih padavina sa planina, evidentni na svim meteorološkim stanicama u BiH.
"Ukoliko se radi o zimskom turizmu, negativan efekat na razvoj tiče se nedovoljne količine padavina u obliku snijega, odnosno smanjenje perioda od prvog do posljednjeg dana sa snijegom. Ovaj fenomen registrovan je još krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća u Alpama, a što se vezuje i za naše Dinaride.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da će klimatske promjene, praćene smanjenom količinom snježnih padavina, smanjenom dužinom trajanja snježnog pokrivača, povećanjem prosječnih, a naročito dnevnih zimskih temperatura, sve više biti faktor turističkog prometa u zimskim turističkim centrima Bosne i Hercegovine", poručuje meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH Bakir Krajinović.
(Anadolija)
