Dejvid Benet (57) ulazi u istoriju kao prvi čovjek kojem je urađena transplantacija srca svinje, a bio je na rubu smrti u trenutku kada su se ljekari odlučili na ovaj korak. Ali jedna stvar o njemu je otkrivena tek nedavno.
Lesli Šumaker Dauni je u ponedjeljak bila kod kuće i čuvala svoja dva unuka kada joj je na mobilni telefon stigla poruka. Njena ćerka joj je poslala link do članka o 57-godišnjem muškarcu sa terminalnom srčanom bolešću. Tri dana ranije u Medicinskom centru Univerziteta Merilend, on je dobio genetski modifikovano svinjsko srce. Prva transplantacija ove vrste bila je istorijska, spasila je čovjekov život i pružila mogućnost spasavanja drugih.
"Kakav veliki napredak za nauku", pomislila je Lesli čitajući naslov.
Onda se njen telefon ponovo oglasio.
"Maaaaamaaaa“, napisala je njena ćerka. Rekla joj je da pogleda ime čovjeka.
Lesli se sledila. Čovjek koga su najavljivali kao pionira medicine, Dejvid Benet senior, bio je isti onaj čovjek koji je 1988. godine osuđen jer je sedam puta ubo njenog mlađeg brata, ostavivši ga paralizovanim. Edvard Šumaker je proveo narednih 19 godina koristeći invalidska kolica, prije nego što je 2005. doživeo moždani udar i umro dvije godine kasnije - nedjelju dana prije svog 41. rođendana.
"Ed je patio. Razaranja i traume, godinama i godinama, sa kojima je moja porodica morala da se nosi", rekla je Lesli.
Nakon što je Benet izašao iz zatvora, kaže Lesli, on je "nastavio i živio dobrim životom. Sada je i pride dobio drugu šansu sa novim srcem. Voljela bih, po mom mišljenju, da je pripalo nekome ko je to i zaslužio."
Više od 106.000 Amerikanaca nalazi se na nacionalnoj listi čekanja za transplantaciju organa, a 17 ljudi umire svakog dana ne dobivši organ koji im je potreban. Suočeni sa takvim nedostatkom, nekim porodicama može izgledati nesavjesno da će onima koji su osuđeni za nasilne zločine biti data šansa koja je mnogima očajnički potrebna. Ali većina ljekara ne dijeli to mišljenje. Ne postoje zakoni ili propisi koji zabranjuju nekome ko ima kriminalnu istoriju da primi transplantaciju ili eksperimentalnu proceduru poput one koju je imao Benet.
"Ključni princip u medicini je liječiti svakoga ko je bolestan, bez obzira ko je. Mi se ne bavimo odvajanjem grešnika od svetaca. Zločin je pravna stvar," rekao je Artur Kaplan, profesor bioetike na Univerzitetu u Njujorku, a prenosi Vašington post.
Podsjetimo, prvi put u istoriji, čovjeku je presađeno srce svinje! Ova operacija odigrala se u bolnici u Baltimoru, u američkoj državi Merilend. Pacijent kojem je presađeno srce genetski modifikovane svinje za sada se osjeća dobro, ali je rano iznositi dugoročne prognoze, navode njegovi hirurzi.
Dejvid Benet (57) ulazi u istoriju kao prvi čovjek kojem je urađena transplantacija srca svinje, a bio je na rubu smrti u trenutku kada su se ljekari odlučili na ovaj korak. Dejvid nije bio kandidat za transplantaciju ljudskih organa jer je, kako prenose mediji, "samog sebe diskvalifikovao". Benet je bio mjesecima na aparatima i srce mu je bilo oštećeno do te mjere da se smatralo da ne bi preživio operaciju. Takođe nije u ranijem periodu pratio savjete ljekara, uzimao terapiju niti dolazio na kontrole.
"Znao sam da mi je ovo posljednja šansa, a želim da živim. Šanse su male, ali je ovo moja posljednja šansa. Ili da umrem, ili da me operišu", kazao je Benet prije nego što je stavljen pod anesteziju.
(MONDO)