Svijet

Karla del Ponte poziva na hapšenje Vladimira Putina: "Odgovaraće kao i Slobodan Milošević"

Autor Sara Gajić

Bivši glavni tužilac Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije Karla del Ponte pozvala je da se hitno uhapsi Vladimir Putin.

Izvor: YouTube/Printscreen/ International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)/Profimedia

Karla del Ponte smatra da je zbog počinjenih zločina u Ukrajini neophodno da se izda nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Putin je ratni zločinac", izjavila je 75-godišnja del Ponte. Ona smatra da su nalozi za hapšenje protiv Putina i drugih visokih ruskih zvaničnika, koje bi izdao Međunarodni sud pravde, neophodni kako bi odgovarali za ratne zločine počinjenje od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Objasnila je da je za pet nedjelja koliko rat traje, nekoliko hiljada ljudi ubijeno, a milioni su raseljeni dok su dijelovi Ukrajine sravnjeni sa zemljom. Del Ponte je godinama radila i kao članica UN za istraživanje kršenja ljudskih prava u ratu u Siriji, u kojem je takođe učestvovala Rusija, a istakla je da bi nalog za hapšenje Putina bio važan signal da je obavljena istraga.

"To je jedini instrument koji imamo, a koji nam omogućava da će počinitelji ratnih zločina biti uhvaćeni, jeste njihovo dovođenje pred Međunarodni sud", izjavila je del Ponte priznajući da sam nalog za hapšenje ne znači da bi Putin bio priveden.

"Ako ostane u Rusiji, nikada ne bi došlo do toga. Ali nalog mu ne bi dozvolio da napusti zemlju. To bi bio snažan signal da protiv sebe ima mnogo država", smatra ona.

Glavni tužilac suda u Hagu otvorio je 3. marta istragu mogućih ratnih zločina počinjenih na teritoriji Ukrajine, nakon što je za to dobio podršku više od 40 država. Del Ponte je rekla da, govoreći iz sopstenog iskustva glavnog tužioca, postoji nada da bi Putin jednog dana, baš kao što je to svojevremeno bio slučaj s bivšim predsjednikom Jugoslavije Slobodanom Miloševićem, mogao biti uhvaćen i optužen za ratne zločine.

"Potrebno je pronaći i inkriminišuće dokaze protiv visokopozicioniranih političkih i vojnih zvaničnika" dodala je, ističući da je dosta teško precizno u lancu komande utvrditi ko je šta tačno planirao, naredio i sproveo, a što se smatra ratnim zločinom, rekla je ona u intervjuu za Le Temps.

Ukrajina je 2014. godine zvanično priznala jurisdikciju Haškog suda za zločine počinjene na njenoj teritoriji. Rusija je, pak, svoj potpis države stranke Rimskog statuta povukla 2016. godine.

(mondo.rs)