Posljednjih godina astronomi su istraživali ovaj neobičan fenomen.
Prema rezultatima projekta "Vanishing and Appearing Sources" iz 2019. godine u posljednjih 70 godina iz naše galaksije nestalo je stotinu zvijezda bez konkretnog objašnjenja.
Posljednjih godina astronomi su istraživali ovaj neobičan fenomen.
"U mehanizmu odloženog neutrina (neutrino je jedna od elementarnih čestica koja pripada familiji leptona), neutrini oživljavaju zaustavljeni udarni talas, što na kraju dovodi do uspješne eksplozije", piše autor nove studije objavljene u časopisu "Physical Review Letters".
"U ovom slučaju, zvezdani omotač je uspješno izbačen, a ostatak kompaktnog objekta je u većini slučajeva neutronska zvijezda. Međutim, ako mehanizam eksplozije ne uspije, kontinuirano nakupljanje materije na prolazno stabilan proto-neutronske zvijezde gura ovu drugu preko svoje granice mase i formira se crna rupa", objašnjava on.
Manjim zvijezdama treba duže da potroše svoje gorivo. Naše sunce postaće crveni džin kada iscrpi svoje zalihe vodonika, a zatim i mali bijeli patuljak kada iscrpi zalihe helijuma. Ovi sićušni ostaci, koji se uglavnom sastoje od ugljenika i kiseonika, mogu se na kraju pretvoriti u crne patuljke, iako još nije bilo dovoljno vremena u svemiru da se to dogodi.
Zašto neke zvijezde jednostavno nestanu?
Jedno od mogućih objašnjenja, koje je prvobitno potkrepljeno dokazima u novoj studili, jeste da zvijezde dovoljne mase mogu doživjeti kolaps u crnu rupu bez prelaska u supernovu - one direktno postaju crna rupa, bez masivne eksplozije koja se očekivala.
Tim je pronašao dokaze za ideju da se crna rupa formirala sa malom količinom izbačene barijonske mase, što sugeriše da je mogla nastati putem potpunog kolapsa. Oni nisu isključili mogućnost da ovo može objasniti nagli nestanak nekih (velikih) zvijezda.
"Kada biste stajali i gledali vidljivu zvijezdu koja prolazi kroz potpuni kolaps, to bi, baš u pravom trenutku, moglo biti poput posmatranja kako zvijezda odjednom nestaje s neba. Kolaps je toliko potpun da ne dolazi do eksplozije, ništa ne izlazi i ne biste vidjeli nijednu sjajnu supernovu na noćnom nebu," rekao je Alejandro Vigna-Gomez, koautor studije.
"Astronomi su zapravo posmatrali naglo nestajanje sjajnih zvijezda u posljednje vrijeme. Ne možemo biti sigurni u povezanost, ali rezultati koje smo dobili analizirajući VFTS 243 doveli su nas mnogo bliže vjerodostojnom objašnjenju", kaže on.
(MONDO)