Ljudi sve manje vide noćno nebo zbog velikih količina svjetlosti emitovanih sa Zemlje te sve većeg broja satelita - zato su astronomi smislili izraz "noktalgija" za opisivanje tuge zbog gubitka pristupa nebesima u noćnom dobu.
Moderan način života, kome dan od 24 sata više nije dovoljan, uveliko je promijenilo izgled svijeta. Troši se sve više električne energije, putuje sve dalje i intenzivno mijenja okolina.
Čovječanstvo polako gubi pristup noćnom nebu.
Sve je teže pronaći prostor koji nije svjetlosno "kontaminiran" sa kog je moguće u miru posmatrati noćno nebo.
Astronomi su u još većim problemima, jer im sve veći broj satelita u Zemljinoj orbiti zaklanja pogled.
Astronomi su zato novi naziv "noktalogija" uveli u zvanične izraze u časopisu "Sajens".
Sve veće potrebe čovječanstva da produži dan i bude što duže aktivno, a onda i da ti prostori budu što osvjetljeniji, "ubija" noćno nebo.
Iako je prelazak na LED rasvjetu trebao smanjiti potrošnju električne energije, zapravo je pogoršao problem emisije svjetlosti - jarka svjetla ostaju upaljena sve duže i uperena prema nebu.
Neki istraživači procjenjuju da je, u prosjeku, najtamnije noćno nebo, smješteno u najudaljenijim regionima svijeta, za deset odsto svjetlije nego što je bilo prije pola vijeka, a problem se samo pogoršava.
I dok većina ljudi ignoriše problem nedostatka pristupa noćnom nebu, za brojne životinjske vrste to je - smrtna presuda. Jer, životinje koje su se generacijama prilagođavale životu u mraku, sada to ne mogu.
Istraživači su identifikovali nekoliko vrsta čiji životni ritmovi postaju poremećeni, što ih čini izloženijima predatorima ili, pak, stvara problem u lovu i traganju za hranom.
Ipak, navode astronomi, postoji način za borbu protiv "noktalgije".
Širom svijeta pojavljuju se "rezervati tamnog neba" - prostori u kojima je svjetlosno zagađenje minimalno, a zajednice okupljene oko tih "rezervata" aktivno rade na tome da se nivo onečišćenja dodatno smanji.
(Srna)