Američki kosmonaut Nil Armstrong stupio je na Mjesec 20. jula 1969. godine, kao prvi čovjek u istoriji.
Misija je počela 16. jula lansiranjem američkog svemirskog broda "Apolo 11".
Nil Armstrong i Baz Oldrin imali su čast da kao prvi ljudi prošetaju po Zemljinom satelitu, a treći član posade Majkl Kolins ostao je u brodu "Kolumbija" i čekao njihov povratak.
Prva četiri dana misije išla su po planu, ali 20 minuta prije slijetanja na Mjesec posada se susrela sa nizom problema.
Nakratko je izgubljen radio-kontakt sa kontrolnim centrom u Hjustonu, a u modulu "Orao", kojim su se Armstrong i Oldrin spuštali na Mjesec, oglasio se alarm.
Iz Hjustona je poručeno da nastave misiju, te da je riječ o problemu računara koji je bio preopterećen.
Astronauti su prešli na ručno upravljanje i spustili se na Mjesečevu površinu. Armstrong je, silazeći iz "Orla", rekao čuvenu rečenicu: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo".
Tokom dva i po časa šetnje po površini Mjeseca Armstrong je fotografisao hrpe kamenja, dok je Oldrin postavio seizmometar i još dva naučna instrumenta.
Dva astronauta postavila su zastavu SAD i ostavila za sobom nekoliko predmeta, uključujući medalju u čast prvom čovjeku u svemiru - Rusu Juriju Gagarinu.
Oldrin je kasnije pričao da mu je Armstrong na početku priprema za misiju rekao da će "iskoristiti viši čin i biti taj koji će prvi zakoračiti na površinu Mjeseca".
"Odlučio sam da ćutim, pokušavao sam da se ne ljutim na Nila", napisao je Oldrin u svojim memoarima.
Mnogi su sumnjali u uspjeh slijetanja na Mjesec u prvom pokušaju, ali ne i Armstrong, iskusni vojni pilot.
"Osjećao sam da imamo 90 odsto šanse da se bezbjedno vratimo i oko 50 odsto za uspješno slijetanje na Mjesec", rekao je poslije Armstrong.
Od 857 crno-bijelih fotografija i 550 u boji, samo četiri prikazuju Armstronga, a na većini je Oldrin. "On je mnogo fotogeničniji od mene", šalio se Armstrong.
Kolins je za to vrijeme u orbiti čekao 22 časa, strahujući sve vrijeme da će, ako stvari krenu po zlu, možda morati da ostavi kolege na Mjesecu i vrati se sam na Zemlju.
"Ako ne uspiju da se podignu sa površine Mjeseca ili se sruše, ne planiram da se ubijem, ali znam da ću do kraja života živjeti sa metom na leđima", govorio je Kolins.
Armstrong, Oldrin i Kolins vratili su se na Zemlju 24. jula, kada se kapsula nakratko pretvorila u vatrenu kuglu na nebu, prije nego što su se otvorila tri padobrana, te bezbjedno spustila u Tihi okean.
Spuštanje ljudi na Mjesec do danas prate razne kontroverze i tvrdnje skeptika da je cijela misija "lažirana", te da je u to doba bilo nemoguće sletjeti na Mjesec zbog slabijih tehničkih uslova, uz napomenu da ljudi decenijama nakon tih misija više nisu išli na Zemljin satelit, niti mu prilazili.
U raznim teorijama zavjere navođene su navodno sumnjive fotografije sa Mjeseca, neke tehnološke nelogičnosti, zastava koja se vijori mada je riječ o prostoru koji to ne dozvoljava /vakuum u svemiru/.
Ali, niko sa ozbiljnim naučnim referencama do danas nije osporio let čovjeka na Mjesec, koji ostaje jedan od najvećih dometa u istoriji čovječanstva.
(Srna)