Američki mediji: Izrael se sprema za napad na Iran, Tramp evakuiše ambasade

Izrael se, prema informacijama američkih i evropskih zvaničnika, očigledno sprema da uskoro izvede napad na Iran, objavio je "The New York Times". Ovakav potez mogao bi dodatno da destabilizuje Bliski istok i ugrozi napore administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne sporazum kojim bi se spriječio razvoj iranskog nuklearnog oružja.

Amerika evakuiše ambasade

Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i potencijalnog iranskog odgovora, navela je Vašington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka i odobri dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka. Nije poznato koliki bi obim izraelskog napada mogao da bude, ali tenzije rastu već mjesecima, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu poziva Trampa da iskoristi, kako Tel Aviv vidi, trenutak iranske ranjivosti za udar.

Tramp je ranije odbacio jedan izraelski plan za napad, insistirajući da želi da pregovara s Teheranom o sporazumu koji bi ograničio iransku sposobnost proizvodnje nuklearnog goriva. Prije dvije nedjelje rekao je da je upozorio Netanjahua da ne pokreće napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana.

Potezi SAD-a i Britanije

Nije poznato koliko se Tramp ovog puta trudio da odvrati Netanjahua od napada, ali posljednjih dana sve je manje optimističan u vezi s mogućnošću postizanja dogovora, posebno nakon što je vrhovni iranski vođa odbacio prijedlog kojim bi se postepeno ukinulo iransko pravo na obogaćivanje uranijuma. Netanjahu je i ranije dolazio do tačke u kojoj je bio spreman da bombarduje iranska postrojenja, ali bi u posljednjem trenutku odustajao.

Vijesti o američkom povlačenju osoblja iz regiona i britanskom upozorenju brodarima na povećane prijetnje pomorskoj bezbjednosti stigle su samo nekoliko sati nakon što je Tramp u podkastu za "New York Post" izjavio da je sve "manje uvjeren" u uspjeh pregovora s Iranom.

Zašto Amerika povlači osoblje? Tramp: Zaključite sami

Američki i iranski pregovarači trebalo bi ponovo da se sastanu u nedjelju, iako je Tramp u ponedjeljak izjavio da je iranski stav u pregovorima "neprihvatljiv". Prema navodima američkih zvaničnika, Trampov izaslanik Stiv Vitkof i dalje planira da prisustvuje tom krugu pregovora, koji bi trebalo da se održi u Omanu.

Na pitanje o razlozima povlačenja američkog osoblja iz regiona, Tramp je novinarima u srijedu, dolazeći na predstavu "Les Misérables" u Kenedi centru, rekao: "Morate sami da zaključite."

Britansko upozorenje došlo je od agencije za nadzor pomorskog saobraćaja, koja je objavila da je "upoznata s povećanim tenzijama u regionu koje bi mogle da dovedu do eskalacije vojne aktivnosti s direktnim posljedicama po pomorce". Komercijalnim brodovima koji prolaze Persijskim zalivom, Omanskim zalivom i Ormuskim moreuzom savetovano je da pojačaju mjere opreza.

Iran planira balistički odgovor

Prema navodima visokog iranskog zvaničnika, iranska vojska i vlada već su održale krizne sastanke o odgovoru na mogući izraelski napad. Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje trenutni uzvratni udar stotinama balističkih projektila na izraelsku teritoriju. U oktobru 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael tokom sukoba u Gazi, ali je tada šteta bila ograničena, dijelom zahvaljujući američkoj pomoći u presretanju projektila.

Tramp je u ponedjeljak ponovo razgovarao s Netanjahuom, ali Bijela kuća nije saopštila detalje razgovora. Veče prije toga, Tramp je imao sastanak s članovima svog Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Kamp Dejvidu.

Oštra poruka iz Teherana

Iranski ministar odbrane, general Aziz Nasirzadeh, u srijedu je dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba.

Amerika će morati da napusti region, jer su sve njene vojne baze u dometu naših projektila i bez ograničenja ćemo ih gađati, i to "u zemljama domaćinima", rekao je.

Teheran je oštro reagovao i na izjave američkog generala Majkla Kurile, komandanta Centralne komande, koji je u utorak pred američkim kongresnicima izjavio da je Trampu i ministru odbrane Pitu Hegsetu predstavio "niz opcija" za moguće napade na Iran. Kurilino svjedočenje pred Odborom za oružane snage američkog Senata, koje je bilo zakazano za četvrtak, u međuvremenu je odloženo bez objašnjenja.

Iransko predstavništvo pri UN-u osudilo je Kuriline izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih "militarizmom" koji "podstiče nestabilnost".

Iranski nuklearni program i moguće sankcije UN-a

Oštra retorika dolazi u nedjelji kada u Beču zaseda Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnele su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka nuklearnog programa i kršenja obaveza iz sporazuma iz 2015. godine. O rezoluciji bi trebalo da se glasa u četvrtak.

Takva osuda mogla bi da posluži kao pravni osnov za tzv. snapback - ponovno uvođenje teških ekonomskih sankcija koje su bile ukinute prema sporazumu iz 2015. godine. SAD su iz sporazuma jednostrano izašle 2018. godine tokom Trampovog prvog mandata, što je Iran iskoristio kao opravdanje za povlačenje iz svojih obaveza. Evropski potpisnici sporazuma smatraju da je on i dalje pravno važeći i da se sankcije mogu ponovo aktivirati.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u srijedu je poručio na društvenim mrežama da će usvajanje takve osude "natjerati Iran da oštro reaguje".

Nafta, ratno vazduhoplovstvo i američka mornarica

Američki Stejt department nije objavio koliko će osoblja biti povučeno iz Iraka, ali prema informacijama agencije AP, radi se o zaposlenima iz ambasade u Bagdadu, kao i o osoblju i članovima porodica iz ambasada u Bahreinu i Kuvajtu. Većinu tih porodica čine pripadnici mornarice i marinaca, stacioniranih u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regionu.

Iranski nuklearni program od 2018. godine značajno je napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada blizu količine nuklearnog materijala dovoljnog za izradu do deset nuklearnih bojevih glava. Samo konstruisanje funkcionalnog oružja moglo bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski zvaničnici smatraju da je takav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.

Neki izraelski bezbjednosni zvaničnici vjeruju da sada imaju istorijsku priliku da riješe problem koji traje decenijama. U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regionu, dok su prošlogodišnji izraelski vazdušni udari dodatno oštetili iranski protivvazdušni sistem.

Izraelski udar postaje sve rizičniji

Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo da obnavlja te sisteme, zbog čega izraelski vojni udar iz nedjelje u nedjelju postaje sve rizičniji. Takođe, nije jasno da li Izrael može da zada odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne podrške.

U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviši nivo od početka aprila, kada je Tramp uveo carine skoro svim trgovinskim partnerima SAD-a. Sukob u regionu mogao bi dodatno da poremeti snabdijevanje naftom, kao i nova američka ograničenja izvoza iz Irana.

Američki nosač aviona USS Karl Vinson već se nedjeljama nalazi u Arapskom moru. Na brodu se nalazi više od 60 letjelica, uključujući i najsavremenije F-35 avione sa stealth tehnologijom. Visoki zvaničnik izjavio je da trenutno nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.

Sjedinjene Države u regionu imaju još desetine borbenih i jurišnih aviona, koji su prošle godine igrali ključnu ulogu u odbrani Izraela od iranskih napada.

(Index/MONDO)