Francuski premijer, Fransoa Bajru, zakazao je glasanje o povjerenju za 8. septembar, s tri opozicione partije najavile su da će glasati protiv njega
Francuski premijer, Fransoa Bajru, zakazao je glasanje o povjerenju za 8. septembar, pošto njegova manjinska vlada traži podršku Skupštine za budžetske rezove u iznosu od 43,8 milijardi evra. Ako ne obezbijedi većinu u parlamentu, Francuska će za samo 20 mjeseci peti put dobiti novog premijera.
S obzirom da su tri opozicione partije najavile da će glasati protiv njega, jasno je da Francusku očekuje "vruća jesen".
Bairu je u ponedjeljak najavio glasanje o povjerenju, rekavši da će ono pokazati da li su druge stranke istinski spremne da podrže njegov prijedlog za smanjenje državnog deficita.
Time francunski premijer želi da obezbijedi podršku za budžet koji predviđa velike mjere štednje, što je u Francuskoj izazvalo široko odbijanje. Manjinska vlada je predvidjela da uštedi 44 milijarde evra. Cilj je da se deficit svede na 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda. I to bi bilo daleko od dogovorenih kriterijuma u Evropskoj uniji. Simbol ovih mjera je i ukidanje dva praznika.
Bajru se odvažio na korak koji ne ugrožava samo njegovu političku karijeru. Predsjednik Emanuel Makron bi u slučaju premijerovog neuspjeha morao četvrti put za 600 dana da pronađe novog šefa vlade. Tri prethodna premijera Elizabet Born, Gabrijel Atal, Mišel Barnije održala su se na dužnosti veoma kratko, što se dešavalo samo u doba najvećih kriza Treće Republike, piše DW.
Početkom tridesetih godina prošlog vijeka Francuska je bila teško pogođena svjetskom ekonomskom krizom. Vlade su dolazile i odlazile, premijeri su padali na mjesečnom nivou. Francuska je između 1932. i 1933. imala šest premijera. To je bio znak političke paralize. Uzrok je bio uvijek isti, svađa oko budžeta. Određivanje državnog budžeta je isključivo u nadležnosti parlamenta.
Ni jedan predloženi plan, od povećanja poreza, smanjivanja izdataka, specijalnih mjera, nije mogao da uvjeri većinu poslanika. Tako je državni budžet postao kamen spoticanja koji je potkopao vjeru u demokratiju.
Dilema pred kojom stoji Bajru
Devedeset godina kasnije ponešto izgleda kao već viđeno. Francuska je prezadužena sa 3000 milijardi evra, a kamate svake godine proždiru na desetine milijardi u budžetu. Brisel upozorava da mora da se štedi, a finansijska tržišta posmatraju sa nepovjerenjem francusku finansijsku politiku.
Berza je vijest o potezu francuskog premijera propratila padom kursa i rastom kamata za državne obveznice. One su ovog mjeseca nadmašile nivo grčkih. Bez vjerodostojnog plana za konsolidovanje finansija, Pariz bi mogao da dovede do opadanja kreditnog rejtinga kod rejting agencija.
Vlada kombinuje smanjenje subvencija, usporavanje rasta socijalnih izdataka i umjereno povećanje poreza za one koji najviše zarađuju. Tu umjerenu mješavinu mjera štednje odavno predlažu ekonomisti. Ali problem nije u mjerama već u parlamentu.
Od parlamentarnih izbora 2024. vlada nema apsolutnu većinu u parlamentu. Postoje tri velika bloka - Ultradesni Nacionalni savez, centar koji podržava predsjednika i ljevičarski savez.
Nacionalni savez otvoreno zagovara nove izbore.
"Glasaćemo protiv premijera. Samo bi raspuštanje parlamenta dalo šansu Francuzima da odluče o svojoj budućnosti", napisala na platformi Marin le Pen koja, prema sudskoj odluci, više ne može da se kandiduje. Umjesto štednje Nacionalni savez predlaže investicije u policiju, armiju kao i jačanje kupovne moći, što bi se finansiralo novim zaduživanjem.
I lijeva opozicija smatra da Bajru ima pogrešan pristup. Ekstremna ljevica okupljena u stranci Nepokorena francuska planira za 10. septembar protestnu akciju sličnu generalnom štrajku. Ali i zeleni, komunisti i socijalisti u međuvremenu isključuju bilo kakvu podršku premijeru, pa većina za Bajrua nije na vidiku.
I u konzervativnom bloku je budžet sporan. Ksavje Bertran, predsjednik regiona O de Frans, upozorio je da bi najavljene mjere mogle da nesrazmjerno opterete srednji sloj. Dodao bi da previše tvrd kurs štednje ne bi riješio budžetske probleme, a ojačao bi Nacionalni savez koji ionako vodi u anketama.
Francuska vlada upozorava na moguću intervenciju MMF-a
Vlada pokušava da zadobije povjerenje većine upozoravajući istovremeno na posljedice neuspjeha. Ministar finansija Erik Lombar je izjavio za francuski radio da vlada ne želi politiku straha ali da je rizik stvaran i da bi u najgorem slučaju mogao da interveniše i Međunarodni monetarni fond.
"Naša je odgovornost da zadržimo povjerenje tržišta. Mi se krećemo u pravom smjeru", izajvio je Lombar, upozoravajući istovremeno na kamatno opterećenje i da bi Francuska već sada mogla da bude više opterećena kamatama nego Italija.
Za narednu godinu ministar je najavio "sanacioni fer budžet". Planirano je da se uštedi 44 milijardi evra. Lamper je rekao da bi najjači morali da doprinesu najviše, kako bi stanovništvo uvidjelo da se štednja sprovodi pravedno.
Premijer Bajru je u neugodnoj situaciji. Bez drastičnih mjera izgubiće povjerenje na finansijskom tržištu. A za drastične mjere neće moći da obezbijedi parlamentarnu većinu u glasanju za budžet naredne godine. Zato je pitanje povjerenju zapravo klađenje na stabilnost ukupnog sistema.
Ako premijer ne bude imao uspjeha 8. septembra, predsjednik Makron koji podržava mjere štednje, mora da donese teške odluke. Da li da poslije samo godinu dana ponovo raspiše parlamentarne izbore, formira ekspertnu vladu ili izabere premijera iz neke druge stranke?
Makron je izjavio da će ostati na funkciji do kraja mandata 2027. godine.
On je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom odbacio spekulacije da bi bio veliki pritisak na njega ukoliko se sljedećeg mjeseca izglasa nepovjerenje Vladi Francuske.
"Mandat, koji mi je dao francuski narod i niko drugi, je mandat koji će trajati do kraja", rekao je Makron.
(EUpravo zato.rs/Mondo)