Evropske zemlje u 2026. ulaze u niz presudnih izbora koji bi mogli da preoblikuju odnose snaga unutar Evropske unije, u trenutku kada rat u Ukrajini, jačanje krajnje desnice i strah od stranog mješanja stavljaju na ozbiljan test demokratsku stabilnost kontinenta.
Nakon burne 2025, obilježene stranim mješanjem u izborne procese i jačanjem desnice u više zemalja, Evropsku uniju očekuje godina puna političkih iskušenja, u sjenci rata u Ukrajini i sve složenijih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Posebna pažnja usmjerena je ka Mađarskoj, gdje bi izbori mogli označiti kraj dugogodišnje vladavine Viktora Orbana.
Njegov glavni rival, bivši član Fidesa Peter Mađar, gradi kampanju na ekonomskim temama i potrebi za boljim odnosima sa Briselom. Ishod glasanja mogao bi imati posljedice koje prevazilaze granice Mađarske, imajući u vidu Orbanovu centralnu ulogu u evropskom nacionalno-konzervativnom bloku.
U najvećim članicama EU - Španiji, Francuskoj, Nemačkoj i Italiji, lokalni i regionalni izbori poslužiće kao test povjerenja u nacionalne vlade i kao pokazatelj jačine krajnje desnice pred buduće parlamentarne i predsjedničke izbore.
U Španiji vlada Pedra Sančeza suočava se sa padom podrške i političkim krizama, dok će lokalni izbori u Francuskoj biti važan signal uoči predsjedničke trke 2027, u trenutku kada krajnja desnica nastavlja da jača uprkos zabrani kandidature Marine Le Pen.
Njemačku očekuju pokrajinski izbori koji će biti prvi ozbiljniji test za kancelara Fridriha Merca, dok će se u Italiji birači izjasniti i na referendumu o reformi pravosuđa, što će se tumačiti kao pokazatelj podrške vladi Đorđe Meloni.
U sjevernoj Evropi, Švedska i Danska ulaze u izborne cikluse pod pritiskom bezbjednosnih pitanja, rasta kriminala i straha od stranog mješanja u izbore. Švedska posebno upozorava na sajber prijetnje i pokušaje uticaja na birače, dok se u Danskoj premijerka Mete Frederiksen suočava sa slabom podrškom i nestabilnom koalicijom.
Bugarska će 2026. dočekati bez stabilne vlade, ali sa važnim korakom, uvođenjem evra od 1. januara. Zemlju očekuju predsjednički i parlamentarni izbori koji bi trebalo da okončaju dugotrajnu političku blokadu.
Izbori su predviđeni i u Sloveniji i Letoniji, gdje su rezultati neizvjesni i mogu dovesti do promjena vlasti.
Pored evropskih izbora, EU će pažljivo pratiti i glasanja van kontinenta.
Američki međuizbori, predsjednički izbori u Brazilu, kao i izbori u Izraelu i Rusiji, mogli bi imati snažan uticaj na evropsku bezbjednost, trgovinu i spoljnopolitičke odnose.
Sve u svemu, 2026. godina donosi niz izbornih testova koji će pokazati otpornost evropskih demokratija i odrediti pravac kojim će se kontinent kretati u godinama koje dolaze.
(EUpravo zato/euronews.com)