Svijet prati moguću američku vojnu akciju protiv Irana nakon masovnih protesta u kojima je poginulo više od 2.000 ljudi, dok Tramp preti udarima, ali razmatra i pregovore.
Svijet sa nestrpljenjem prati da li će Sjedinjene Američke Države preduzeti vojnu akciju protiv Irana. Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je iranskom režimu vojnim udarima ukoliko bezbjednosne snage nastave nasilje nad demonstrantima.
Situacija je ozbiljno eskalirala
Više od 2.000 ljudi ubijeno je u protestima u Iranu.
Snimci iz Irana svjedoče o razmjerama eskalacije: improvizovana mrtvačnica u Forenzičkom medicinskom centru Kahrizak, južno od Teherana, ispunjena je tijelima u crnim vrećama, dok se ožalošćeni okupljaju pokušavajući da identifikuju svoje najbliže. Protesti traju od kraja decembra, a pokrenuti su nezadovoljstvom građana zbog kolapsa nacionalne valute i drastičnog pada životnog standarda.
Analitičar Kovačević: Napad je moguć i djeluje izvjesno
U takvoj atmosferi sve se više spekuliše o mogućem napadu SAD. Vašington Iran već dugo smatra ključnim destabilizujućim faktorom na Bliskom istoku, a eventualni udar značio bi najopasniju eskalaciju odnosa dvije zemlje u poslednjih nekoliko godina.
Spoljnopolitički analitičar Božo Kovačević rekao je za Index da je napad moguć i podsjetio da su SAD pre šest mjeseci bombardovale tri iranska nuklearna postrojenja, čime su se direktno uključile u sukob koji je dotad uglavnom vodio Izrael.
"Napad je moguć i djeluje vrlo izvjesno. Već prethodno izraelsko i američko bombardovanje bilo je usmjereno na slabljenje režima u Iranu, a očigledno je da su se sada i unutar Irana stekli uslovi koji vode ka slomu tog režima", rekao je Kovačević.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da vjeruje kako se iranski režim nalazi u svojim "posljednjim danima i nedjeljama".
Avdagić: Iran se raspada, ali nisam siguran u vojnu intervenciju
Spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić ocenjuje da je iranski uticaj već duže vrijeme u padu i da su njihovi posrednički saveznici pretrpeli teške poraze. On ističe da su protesti i ranije postojali zbog socioekonomskih razlika, ali da je sada prisutna kombinacija više faktora.
"Ovo nije dobro za režim. Pad režima se, međutim, dešava tek kada se represivni aparat okrene protiv vlasti, a to za sada ne vidimo. Američka intervencija? Ako govorimo o kopnenoj intervenciji, Iran bi bio Irak 5.0. Ne vjerujem da bi se neko na to usudio, iako je svet pokazao da je mnogo toga što je nekada djelovalo nezamislivo sada postalo moguće", rekao je Avdagić.
On je dodao da je Tramp u prošlom napadu naveo da nije naredio udar na vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, ali da je pitanje da li bi sada bio spreman na takav potez.
"Amerika poslije prethodnih napada nije reagovala na iransku odmazdu. Više stvari danas ne funkcioniše po starim obrascima. Vidjeli smo to i u Venecueli. Koliko je takav scenario moguć sa Iranom kao verski vođenom državom, ostaje pitanje. Ali iranski saveznici su oslabljeni, a država se nalazi u raspadanju, što je donedavno bilo nezamislivo", zaključuje Avdagić.
Tramp razmatra i pregovore
Kako je prenio Axios pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće, Tramp je sklon mogućnosti američkih udara na Iran kao kazne za ubijanje demonstranata, ali još nije donio konačnu odluku i razmatra iranske prijedloge za pregovore.
U slučaju udara, mete bi vjerovatno bili dijelovi režima povezani sa unutrašnjom bezbjednošću, koji se smatraju odgovornim za represiju.
Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi rekao je za Sky News da SAD trenutno nemaju planove za vojni napad na Iran, ali da se takva odluka može promijeniti.
Šta ako do napada dođe?
"Ako SAD odluče da deluju kako bi zaštitile svoje osoblje, imovinu ili energetske tokove, imaju niz opcija – od sajber napada i sabotaža do dronova i raketnih udara iz vazduha i sa mora", rekao je za CNBC Met Gertken, glavni geopolitički strateg BCA Researcha.
On dodaje da bi mete mogle biti nuklearne i vojne instalacije ili državni objekti, kako bi se oslabile sposobnosti režima i on odvratio od daljih destabilizujućih poteza.
Čak i "simboličan" udar mogao bi izazvati mnogo širu eskalaciju, upozorio je Dani Citrinovič iz Instituta za studije nacionalne bezbjednosti.
Kovačević: Ovo žele Trampovi sljedbenici
Kovačević navodi da većina Trampovih pristalica podržava napad.
"Oni vjeruju da bi rušenje iranske vlasti uklonilo prijetnju Izraelu i donelo zaštitu hrišćanima od vjerskih neprijatelja", rekao je.
Dodaje da bi, u slučaju promjene režima, bila uspostavljena vlast bliska SAD i Izraelu, uz mogućnost povratka dinastije Pahlavi, mada to još nije izvjesno.
Posljedice za Hute, Hezbolah i Rusiju
Kovačević smatra da bi to bio snažan udarac za iranske saveznike Hute i Hezbolah, koji bez podrške Teherana ne bi mogli da opstanu. Takođe, to bi predstavljalo neuspeh za Rusiju, saveznika Irana.
"Ovo bi bila potvrda slabosti ruskih bezbjednosnih garancija saveznicima. Rusija bi iz toga morala da izvuče pouku i da bude spremnija na Trampove mirovne prijedloge za Ukrajinu. U suprotnom, mogla bi se suočiti sa još težim posljedicama, jer već sada teško podnosi finansijski i društveni teret rata", zaključio je Kovačević.
(Index/MONDO)