Istraživanje Gibraltarskog zaliva otkriva 124 olupine brodova, potvrđujući značaj ovog područja kroz vijekove pomorstva.
Poput Ormuskog moreuza, i Gibraltarski moreuz, koji se nalazi između južnog špica Evrope i sjeverozapadnog vrha Afrike, nosi dugu istoriju pomorstva i sukoba u svojim vodama. Veliki dio arheoloških dokaza o tome nalazi se istočno od moreuza, u zalivu Alhesiras, poznatom i kao Gibraltarski zaliv – mjestu koje služi kao stanica za prekookeansku plovidbu, a danas prvenstveno za transport nafte.
Španski arheolozi navode da su, tokom istraživanja sprovedenog između 2020. i 2023. godine, na prostoru od oko 75 kvadratnih kilometara (29 kvadratnih milja) u zalivu identifikovali 151 podvodno arheološko nalazište, uključujući i 124 olupine brodova, piše CNN.
Različite ere i civilizacije
Prema nedavno objavljenom istraživačkom radu, olupine potiču iz različitih epoha i civilizacija, uključujući:
- Antičku punsku (kartaginsku) civilizaciju
- Rimski period
- Srednji vijek
- Moderno doba
Ovo otkriće potvrđuje važnost zaliva kao pomorskog čvorišta od regionalnog i globalnog značaja. Istraživači ističu da je zaliv bio okružen urbanim naseljima još od antike, služio kao tačka ulaska na Iberijsko poluostrvo u srednjem vijeku, dok je u modernim vremenima bio poprište pomorskih sukoba oko kontrole nad moreuzom.
Iako se većina olupina odnosi na modernu istoriju, vođa istraživanja Felipe Serezo Andreo, vanredni profesor podvodne arheologije na Univerzitetu u Kadizu, izjavio je za CNN da su pronašli i "neke veoma zanimljive, ranije neviđene olupine".
Ključni pronalasci: Od antike do Napoleona
Dok se u istorijskim i arhivskim izvorima pominju hiljade pomorskih nesreća, mnoge olupine su ostale neotkrivene jer je do sada bilo malo arheoloških studija o istoriji zakopanoj ispod površine vode.
Najstariji nalaz: Olupina iz 5. vijeka prije nove ere. Brod je vjerovatno prevozio riblji sos proizveden u južnom španskom gradu Kadizu kroz Mediteran.
Napoleonski ratovi: Andreo je istakao da su „najzanimljiviji“ nalazi iz modernog doba olupine povezane sa Napoleonskim ratovima s početka 19. vijeka.
Drugi svjetski rat: Identifikovane su i olupine iz novije istorije, poput ostataka plovila pod nazivom Maiale" (Svinja) – tipa podmornice (torpeda sa posadom) koju je italijanska mornarica koristila za napade na britansku flotu u Gibraltarskom moreuzu.
Uticaj klimatskih promjena
Zanimljivo je da su upravo klimatske promjene doprinele ovim otkrićima. Promene u okeanskim strujama i kretanju sedimenta u zalivu uzrokuju "otkopavanje" ovih olupina, čineći ih vidljivim nakon vijekova provedenih pod pijeskom.
Arheolozi su koristili napredne geofizičke tehnike za mapiranje morskog dna:
1. Multibim ekosaunders: Uređaj koji koristi zvuk za 3D mapiranje dna.
2. Magnetometar: Uređaj koji mjeri magnetna polja i identifikuje metalne objekte i anomalije u sedimentu.
Budućnost istraživanja
Tim je do sada istraživao na relativno malim dubinama do 10 metara. Međutim, zaliv Alhesiras doseže dubinu od oko 400 metara. Andreo vjeruje da se u dubinama nalaze ostaci koji datiraju čak iz praistorije, jer je obala iz perioda paleolita (starijeg kamenog doba) danas pod vodom, piše CNN.
Istraživači planiraju da u budućnosti detaljno prouče svaku olupinu – do sada su obradili tek 24% identifikovanih lokacija – i da nastave istraživanja u dubljim dijelovima zaliva kako bi zaštitili ovo neprocjenjivo istorijsko naslijeđe.
(MONDO)