Gotovo milion mladih u Velikoj Britaniji ispalo je iz svijeta rada i obrazovanja, a više od polovine njih trenutno ni ne pokušava da pronađe zaposlenje.
Gotovo milion mladih Britanaca niti radi niti se školuje, a većina njih više ni ne traži posao, piše "Gardijan". Ova grupa dobila je naziv NEET generacija, prema početnim slovima engleskog izraza Not in Education, Employment or Training, što znači da nisu zaposleni, ne školuju se i ne pohađaju nikakvu stručnu obuku.
Najnoviji podaci britanskog Zavoda za statistiku pokazuju da je od aprila do juna 2026. godine u toj situaciji bilo oko 981.000 mladih uzrasta od 16 do 24 godine. To znači da približno svaki osmi mladi Britanac trenutno nema posao, ne studira i ne priprema se za neko zanimanje.
Iako je njihov broj pao u odnosu na početak godine, kada ih je bilo više od milion, stručnjaci upozoravaju da nema mnogo razloga za slavlje. U poređenju sa istim periodom prethodne godine, broj mladih iz NEET grupe porastao je za oko 30.000.
Više od pola miliona mladih ni ne traži posao
Među mladima koji pripadaju ovoj grupi nisu svi u istoj situaciji. Oko 393.000 njih nema posao, ali aktivno pokušava da ga pronađe. Znatno veći broj, približno 588.000, svrstan je među ekonomski neaktivne. Ne rade, ali trenutno ni ne traže zaposlenje.
Iza ovih podataka ne krije se samo nedostatak želje za radom, kako se često predstavlja. Dio mladih ima zdravstvene probleme, brine o članovima porodice ili živi u sredini u kojoj gotovo da nema odgovarajućih poslova. Sve češće se pominju i anksioznost, depresija i druge teškoće sa mentalnim zdravljem.
Problem je naročito izražen među mladićima. Od skoro 400.000 nezaposlenih mladih koji aktivno traže posao, oko 252.000 su muškarci, a 141.000 žene.
Početnih poslova sve je manje
Ulazak u svijet rada postao je znatno teži nego prije samo jedne decenije. "Gardijan" navodi da je broj dostupnih početnih poslova, namijenjenih ljudima bez velikog iskustva, u Velikoj Britaniji opao za 49 odsto tokom posljednjih deset godina.
Mladi se tako nalaze u začaranom krugu. Poslodavci traže iskustvo, ali im ne pružaju priliku da ga steknu. Čak i oni koji završe fakultet, mogu mjesecima da šalju prijave bez odgovora, dok su poslovi za koje nije potrebno visoko obrazovanje često slabo plaćeni, nesigurni ili privremeni.
Dodatnu zabrinutost izaziva razvoj vještačke inteligencije. Upravo administrativna, pomoćna i početna radna mjesta, preko kojih su mladi ranije ulazili u kompanije, spadaju među poslove koji mogu prvi da budu automatizovani.
Stručnjaci zato upozoravaju da se pad broja NEET mladih u jednom tromjesečju još ne može smatrati preokretom. Iza brojke od 981.000 krije se dugoročan problem tržišta rada koje mladima nudi sve manje prilika.
Jedna od najviših stopa u Evropi
Velika Britanija ima jednu od najviših stopa mladih koji ne rade niti se obrazuju u Evropi. Prema ranijoj analizi organizacije Resolution Foundation, među bogatijim evropskim zemljama lošije rezultate imale su samo Italija i Litvanija.
U uzrastu od 18 do 24 godine udio NEET mladih porastao je sa 13 odsto u 2019. na 15 odsto tokom 2025. godine. Kao glavni uzroci navode se:
- pogoršanje zdravlja mladih,
- slabo stručno obrazovanje,
- nedovoljna podrška pri traženju posla i
- tržište na kojem je sve manje dostupnih radnih mjjesta.
Posebno su ugroženi mladi koji nisu završili školu, potiču iz siromašnijih porodica, imaju invaliditet ili teškoće sa mentalnim zdravljem. Kada jednom ispadnu iz sistema obrazovanja i rada, njihov povratak postaje sve teži što duže traje period neaktivnosti.
Da li zaista nastaje "izgubljena" generacija?
NEET nije naziv za određeni karakter ili način života, već statistička kategorija koja obuhvata veoma različite ljude. Među njima ima onih koji očajnički traže posao, mladih koji su privremeno prekinuli školovanje, osoba koje se bore sa bolešću, kao i onih koji su poslije brojnih odbijanja potpuno odustali od potrage.
Ipak, dugotrajna nezaposlenost u mladosti može da ostavi posljedice koje se osjećaju godinama. Osobe koje dugo ne rade teže stiču iskustvo, gube samopouzdanje i kasnije češće završavaju na slabije plaćenim i nesigurnim poslovima.
Britanska vlada najavila je ulaganja u programe koji bi mladima trebalo da omoguće posao, praksu ili dodatno obrazovanje. Poslodavcima se nude i podsticaji za zapošljavanje osoba koje su duže vrijeme bez posla.
Međutim, stručnjaci smatraju da kratkotrajni programi neće biti dovoljni ukoliko se ne povećaju broj početnih radnih mjesta, dostupnost stručnog obrazovanja i podrška mladima sa zdravstvenim problemima. U suprotnom, izraz "izgubljena" generacija mogao bi da postane mnogo više od dramatičnog medijskog opisa.
(MONDO)