Barijera vrijedna 356 miliona evra postavljena je na najosetljivijim dijelovima granice, uz nadzorne sisteme, patrolne puteve i očišćeni pojas.
Finska je završila izgradnju 200 kilometara duge ograde duž odabranih dijelova granice sa Rusijom, dok Helsinki jača svoju istočnu granicu zbog onoga što vidi kao rastuću bezbjednosnu prijetnju iz Moskve.
Finska granična straža u ponedjeljak je obilježila završetak izgradnje barijere na graničnom prelazu Nuijamaa na jugoistoku Finske. Time je završen projekat u koji je Finska krenula nakon što je počeo rat u Ukrajini.
"Najvažnija dužnost države je da osigura bezbjednost svojih građana. Ograda na istočnoj granici neophodan je dio efikasnog sistema nadzora granice u ovim nepredvidivim vremenima", rekla je ministarka unutrašnjih poslova Mari Rantanen na događaju.
Ograda pokriva odabrane dijelove finske granice sa Rusijom, duge ukupno 1.340 kilometara - što je najduža granica koju Rusija dijeli sa bilo kojom članicom EU ili NATO-a.
Rantanen je rekla da bi Finska vremenom mogla da proširi barijeru i pozvala na dodatna sredstva Evropske unije kako bi se pomoglo istočnim državama članicama u jačanju njihovih granica. Barijera duga 200 kilometara sastoji se od desetina odvojenih dijelova, koncentrisanih u područjima koja se smatraju najranjivijim, piše TVP World.
Sistem uključuje ogradu visoku 4,5 metara, opremu za tehnički nadzor, patrolne puteve i 25 metara širok očišćeni pojas uz granicu. Projekat je koštao 356 miliona evra.
Finske političke stranke složile su se u oktobru 2022. godine o potrebi izgradnje djelimične ograde duž granice sa Rusijom. Pilot-dijelovi ograde izgrađeni su 2023. godine, dok je velika izgradnja počela 2024.
Odluka je donijeta usred istorijskog zaokreta u finskoj bezbjednosnoj politici. Zemlja se pridružila NATO-u u aprilu 2023. godine, čime je okončala višedecenijsku vojnu nesvrstanost.
Ograda je dobila na značaju nakon što je Helsinki krajem 2023. godine optužio Rusiju da olakšava kretanje migranata ka svojoj granici kao oblik hibridnog pritiska.
Te jeseni oko 1.000 tražilaca azila iz trećih zemalja stiglo je na granicu iz Rusije, što je podstaklo Helsinki da postepeno zatvara svoje istočne granične prelaze, prije nego što ih je sve zatvorio u decembru. Rusija je negirala da je organizovala priliv migranata.
Rantanen je u ponedjeljak rekla da će prelazi ostati zatvoreni, navodeći kao razlog nastavak rata u Ukrajini i zabrinutost zbog hibridnih operacija Moskve.
"Granični prelazi sa Rusijom neće biti otvoreni jer se bezbjednosna situacija povezana sa vojnim napadom na Ukrajinu i hibridnim operacijama nije promijenila", rekla je.
Ograda je dio šireg napora Finske da ojača svoju spremnost usljed povećane bezbjednosne zabrinutosti zbog Rusije.
Prošle nedjelje više od 2.000 ljudi učestvovalo je u dvodnevnoj vježbi u centralnom gradu Kuopiju, koja se smatra najvećom vježbom civilne odbrane u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata.
Tokom vježbe testirano je kako će vlasti i građani reagovati na sajber-napade, poremećaje u snabdijevanju električnom energijom i vodom, kao i na prijetnju od raketnih napada iz Rusije.