Zemlje BRIKS-a postigle su dogovor o zajedničkoj deklaraciji pred samit u Nju Delhiju. Dokument bi trebalo da osudi jednostranu agresiju i potvrdi jedinstvo članica.
Zemlje BRIKS-a postigle su dogovor o zajedničkoj deklaraciji pred samitom lidera tog saveza u Nju Delhiju, saznaje Rojters od četiri izvora upoznata sa pregovorima.
Dogovor predstavlja diplomatski pomak nakon što ministri spoljnih poslova BRIKS-a u maju nisu uspjeli da usvoje zajedničko saopštenje zbog neslaganja Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Prema riječima izvora, deklaracija neće direktno imenovati nijednu državu, ali će sadržati osudu jednostrane agresije bilo koje zemlje. Očekuje se da lideri BRIKS-a dokument formalno odobre u subotu.
Pregovore je obilježilo više neslaganja oko spornih pitanja, ali je Indija intenzivnim konsultacijama pokušala da približi različite stavove članica i postigne konsenzus, rekao je indijski zvaničnik upoznat sa pregovorima.
Modi: Vrijeme je za konkretne rezultate
Samit je otvorio indijski premijer Narendra Modi, koji je ocijenio da je BRIKS “sazrio” i da je vrijeme da jedinstvo i konsenzus članica budu pretočeni u konkretne rezultate na globalnom nivou.
“Dok jačamo BRIKS, moramo odrediti i pravac globalnih reformi”, rekao je Modi.
On je ukazao na, kako je naveo, neravnopravan položaj zemalja Globalnog juga u međunarodnom sistemu odlučivanja.
“Globalni jug je danas u prvom redu kada je riječ o globalnim krizama, ali u posljednjem kada je riječ o donošenju odluka. Moramo transformisati ovu piramidu i privilegije u platformu partnerstva, gdje svaka zemlja ima glas i svaka članica interes”, rekao je Modi.
Indijski premijer ponovio je i zahtjev za reformom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, uključujući stalna mjesta za Indiju i druge zemlje u usponu.
“Ako je naša budućnost zajednička, onda pravo da oblikujemo tu budućnost mora biti zajedničko”, poručio je Modi.
U fokusu Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati
Jedan od ključnih izazova za BRIKS jeste pronalaženje formulacije o krizi na Bliskom istoku koja bi bila prihvatljiva i Iranu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Samit se održava u trenutku novih međusobnih napada SAD i Irana, nakon višemjesečnog sukoba i zastoja u borbama tokom većeg dijela avgusta. Istovremeno, Huti, koji imaju podršku Irana, pojačali su aktivnosti u području Crvenog mora.
Stručnjaci za spoljnu politiku ocjenjuju da eventualna zajednička deklaracija vjerovatno neće značajno promijeniti trenutnu geopolitičku situaciju, ali bi mogla poslati poruku o jedinstvu zemalja u usponu i njihovom protivljenju politikama poput zapadnih sankcija.
Putin, Si i Pezeškijan među učesnicima
Samitu prisustvuju ruski predsjednik Vladimir Putin, kineski predsjednik Si Đinping, iranski predsjednik Masud Pezeškijan, južnoafrički predsjednik Siril Ramafoza i prestolonasljednik Abu Dabija šeik Kalid bin Mohamed bin Zajed Al Nahjan, između ostalih.
Si je poručio da zemlje BRIKS-a treba čvrsto da stanu “na pravu stranu istorije” i da rade na usmjeravanju međunarodnog poretka ka većoj ravnopravnosti i pravednosti.
Indija se, istovremeno, nalazi u složenoj diplomatskoj poziciji zbog odnosa sa SAD, Rusijom, Izraelom, Iranom i arapskim državama Persijskog zaliva. Modi nastoji da članice BRIKS-a istovremeno unaprijede trgovinsku saradnju, smanje prepreke i prošire poslovne mogućnosti.
BRIKS čine Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Indonezija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Savez je formiran 2009. godine sa ciljem da se suprotstavi međunarodnom poretku kojim dominiraju SAD i njihovi zapadni saveznici. Prema podacima koje navodi Rojters, članice BRIKS-a zajedno predstavljaju više od 40 odsto svjetskog stanovništva i gotovo četvrtinu globalne ekonomije.