Svijet

Da li vrelo ljeto znači da ćemo imati i ledenu zimu? Poslije El Ninja, sad se pominje i polarni vrtlog

Autor Dušan Volaš Izvor Eupravozato

Ovaj vremenski fenomen će dostići vrhunac tek krajem jeseni ili početkom zime.

Izvor: Shutterstock

Stručnjaci upozoravaju da bi ovogodišnji El Ninjo mogao da bude "najsnažniji otkad sežu naša sjećanja", što povećava vjerovatnoću da 2027. godina bude najtoplija otkako se sprovode mjerenja.

Temperature površine mora u ekvatorijalnom delu Tihog okeana već su premašile najviše vrednosti koje su zabilježene tokom svih prethodnih epizoda El Ninja, a očekuje se da ovaj vremenski fenomen dostigne vrhunac tek krajem jeseni ili početkom zime.

Stručnjaci procenjuju da bi ekstremne vrućine, povezane sa El Ninjom, mogle da dovedu do 451.000 smrtnih slučajeva više, u periodu od juna 2026. do februara 2027. godine. Dodatno zagrijavanje stvara i uslove za pojavu ekstremnih vremenskih prilika, poput šumskih požara i poplava.

Tokom prethodnih epizoda El Ninja povećan rizik od poplava zabilježen je u Južnoj Americi, na jugu Sjedinjenih Američkih Država, u istočnoj Africi i centralnoj Aziji. Istovremeno, rizik od suša i šumskih požara raste u velikim delovima Australije, sjevernim dijelovima Južne Amerike i pojedinim azijskim zemljama, poput Indonezije.

Međutim, u Evropi su vremenske posljedice El Ninja uglavnom mnogo indirektnije i manje izražene. Vjeruje se da bi nestabilne vremenske prilike mogle da se pojačaju kasnije tokom godine, pa se očekuju blaža, kišovitija i vjetrovitija jesen i početak zime.

Zašto onda raste strah da će Evropu ove zime zahvatiti veliki ledeni talas?

Šta je iznenadno zagrijavanje stratosfere?

Svake zime snažni zapadni vjetrovi kruže oko pola visoko u stratosferi, sloju atmosfere koji se prostire na visinama od oko 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine. Ova pojava poznata je kao stratosferski polarni vrtlog (SPV), koji kruži oko hladnog vazduha visoko iznad Arktika.

Izvor: Shutterstock

Međutim, kada El Ninjo dostigne vrhunac, polarni vrtlog može da oslabi. Time se povećava vjerovatnoća pojave poznate kao iznenadno stratosfersko zagrijavanje (SSW), što posledično može da poveća dolazak hladnog vremena.

Iznenadno stratosfersko zagrijavanje je pojava tokom koje temperature u stratosferi naglo rastu, za čak oko 50 stepeni Celzijusa u svega nekoliko dana. Kada hladan vazduh iz viših slojeva stratosfere počne da se pomjera, to može da utiče na oblik mlazne struje, dok se hladan vazduh spušta iz stratosfere u troposferu.

"Ova pojava se obično formira iznad severnog Atlantika i Skandinavije. To znači da će severna Evropa, uključujući Veliku Britaniju, vjerovatno imati dug period suvog i hladnog vremena, dok će u južnoj Evropi uglavnom biti blaže, kišovitije i vjetrovitije. Na granici ovih oblasti razvijaju se hladni istočni vjetrovi, a u pojedinim slučajevima pad temperature dovodi do snježnih padavina", navodi britanska Meteorološka služba.

Da li će El Ninjo izazvati ledeni talas u Evropi?

Više medija je nedavno upozorilo da bi Evropu mogao da pogodi ledeni talas ukoliko El Ninjo dostigne vrhunac i oslabi polarni vrtlog.

Međutim, na zimske vremenske prilike u Velikoj Britaniji i kontinentalnoj Evropi utiče širok spektar faktora, uključujući klimatske promjene. Na primjer, istraživanje Univerziteta u Njukaslu iz 2025. godine pokazalo je da sagorijevanje fosilnih goriva ubrzava promjene u zimskim padavinama u Velikoj Britaniji i Evropi, i to skoro 25 godina ranije nego što se očekivalo.

Mnogi faktori koji utiču na vrijeme u Evropi ne mogu se predvideti toliko unaprijed. Meteorolozi, zapravo, mogu pouzdano da prognoziraju pojedinačne epizode iznenadnog stratosferskog zagrijvanja tek oko nedjelju dana unaprijed.

"Iako postoji poznata veza između El Ninja i hladnije zime u Velikoj Britaniji, takav ishod nipošto nije zagarantovan", izjavio je Grejem Medž, portparol britanske Meteorološke službe zadužen za klimu.

"Na zimske vremenske prilike u Velikoj Britaniji utiču brojni drugi faktori, uključujući El Ninjo. Zimsku prognozu određuje međusobni odnos i ravnoteža tih faktora, a ne samo jedan od njih", objasnio je stručnjak.

(EUpravo zato/Euronews)