Svijet

Dogodilo se nešto dosad nezabilježeno iznad Arktika: Polarni vrtlog prijeti Evropi, ali El Ninjo mijenja sve

Autor Mihajlo Popović Izvor mondo.rs

Polarni vrtlog iznad Arktika ove godine doživio je najraniji poremećaj u istoriji mjerenja, oslabio je i promijenio smjer vjetrova, što prema riječima meteorologa značajno povećava šanse za prodore hladnog vazduha ka Evropi i ostatku sjeverne hemisfere.

Izvor: Screenshot/Twitter/@CNN

Visoko u atmosferi nalazi se prsten hladnog vazduha koji kruži iznad Arktika i tokom godine može jačati, slabiti i mijenjati oblik. Riječ je o polarnom vrtlogu.

Ako dođe do njegovog poremećaja, ta vrtložna masa hladnog vazduha može uticati na vremenske prilike i povećati mogućnost prodora hladnog vazduha na sjevernoj hemisferi. Trenutna osmatranja pokazuju da je polarni vrtlog ove godine oslabio neuobičajeno rano, a smjer njegovih vjetrova se čak i preokrenuo, piše Dojče vele.

Najraniji zabilježeni poremećaj polarnog vrtloga

Još nije jasno kako će aktuelni poremećaj polarnog vrtloga uticati na zimu na sjevernoj hemisferi, ali se naučnici slažu da je riječ o rekordnom događaju.

"Koliko nam je poznato, ovo je najraniji poremećaj stratosferskog polarnog vrtloga koji je dosad zabilježen", izjavili su za novinsku agenciju AFP naučnici Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) Tim Stokdejl i Frederik Vitart.

Francuska meteorološka služba Meteo-Frans u međuvremenu je taj događaj opisala kao "nešto dosad nezabilježeno".

Rano slabljenje polarnog vrtloga "znatno povećava mogućnost prodora hladnog vazduha na područja na kojima se nalazi većina gusto naseljenih centara sjeverne hemisfere, uključujući SAD, Evropu i istočnu Aziju", izjavio je za AFP Džuda Koen, klimatolog sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT).

Grafika u nastavku prikazuje kako polarni vrtlog utiče na vremenske prilike, odnosno razliku između stabilnog i poremećenog, talasastog polarnog vrtloga.

Šta je polarni vrtlog i kako djeluje?

Polarni vrtlog je ogroman pojas hladnog vazduha niskog pritiska koji se okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu oko Sjevernog pola, na visini od približno 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine.

Usko je povezan sa mlaznom strujom, još jednim pojasom snažnih vjetrova koji se nalazi ispod polarnog vrtloga. Mlazna struja čini granicu na kojoj se susreću hladan arktički vazduh i topliji vazduh iz tropskih i suptropskih područja.

Polarni vrtlog ponekad može imati oblik pravilnog, čvrsto zatvorenog kruga koji tokom zime zadržava najhladniji vazduh oko Sjevernog pola. Međutim, može poprimiti i oblik nepravilnih talasa koji se spuštaju prema jugu.

Promjene njegove snage i oblika mogu uticati na atmosferu ispod njega i promijeniti položaj mlazne struje, koja u velikoj mjeri utiče na vremenske prilike na Zemljinoj površini. Ako mlazna struja postane izraženije talasasta i počne da se spušta prema jugu, može omogućiti prodor ledenog arktičkog vazduha u južnije krajeve.

Jedan od najvažnijih faktora koji mogu izazvati takav poremećaj jeste naglo stratosfersko zagrijavanje. Riječ je o pojavi pri kojoj temperature u polarnoj stratosferi tokom samo nekoliko dana naglo porastu, zbog čega slabe snažni zapadni vjetrovi polarnog vrtloga.

To može pomjeriti polarni vrtlog sa njegovog uobičajenog položaja iznad Sjevernog pola, dovesti do njegovog razdvajanja na nekoliko zasebnih vrtloga ili, kao što se događa sada, uzrokovati promjenu smjera zapadnih vjetrova. Za oporavak polarnog vrtloga može biti potrebno nekoliko nedjelja.

Šta to znači za zimu?

Jedan od prethodnih poremećaja polarnog vrtloga doprinio je ledenom talasu koji je u februaru 2021. pogodio američku saveznu državu Teksas. Temperature su se više od nedjelju dana zadržale ispod nule, što je izazvalo prekide u snabdijevanju električnom energijom i odnijelo stotine ljudskih života.

Ipak, ekstremno niske temperature nisu neizbježna posljedica poremećaja polarnog vrtloga. Britanska meteorološka služba naglašava da promjene polarnog vrtloga mogu povećati vjerovatnoću takvog razvoja vremenskih prilika, ali ne djeluju poput prekidača kojim se hladno vrijeme jednostavno uključuje ili isključuje.

Na konačan ishod mogu uticati i drugi vremenski obrasci.

Na primjer, postoji mogućnost da bi El Ninjo, koji se povezuje sa blažim zimama, mogao "ublažiti ili izmijeniti" posljedice poremećaja, izjavio je Koen za AFP, prenosi Index.

Ipak, dodao je da to nije sigurno. Vremenski fenomen El Ninjo, koji nastaje zbog zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu ekvatorijalnog Tihog okeana, trenutno jača, a očekuje se da će vrhunac dostići krajem godine. Aktuelni El Ninjo opisan je kao izuzetno snažan i već uzrokuje poremećaje vremenskih prilika širom svijeta.

Neka istraživanja povezuju i ubrzano zagrijavanje Arktika, uzrokovano klimatskim promjenama, sa sve češćim poremećajima polarnog vrtloga.

To znači da bi, uprkos globalnom porastu temperature, pojedina područja i dalje mogla doživljavati snažne prodore hladnog vazduha i ekstremne hladne talase. Ipak, ta povezanost još nije nedvosmisleno potvrđena i i dalje je predmet naučnih rasprava.

(Mondo)