Iz naftalina: Vrbaska banovina, "zemlja romantike"

U turističko-putopisnom članku iz 1937. godine Vrbaska banovina nazvana je "zemljom romantike". U tekstu se navode i veliki turistički potencijali Banjaluke, Jajca, Bihaća, Glamoča...

Iz naftalina: Vrbaska banovina, "zemlja romantike" Foto: Banjaluka Webtv/YouTube, screenshot Ilustracija

List "Razvitak" iz 1937. godine piše o turizmu u Vrbaskoj banovini, jednoj od devet tadašnjih upravnih oblasti Kraljevine Jugoslavije, sa sjedištem u Banjaluci. Na početku teksta pod naslovom "Turizam i turistička mjesta u Vrbaskoj banovini" autor A. Dekaris piše da je "ogromni napredak tehnike za posljednjih nekoliko decenija omogućio čovjeku brza i jevtina putovanja".

"Dok je prije 30-40 godina putovanje bilo skopčano sa velikim izdacima, naporima, dangubom pa čak i opasnostima, sa savremenim prometnim sredstvima čovjek putuje brzo, jevtino i ugodno. Razvojem civilizacije porastao je i promet stranaca. Ne putuje se samo radi zabave, već se putovanja vrše da se upoznaju pojedini krajevi i ljudi u svim njihovim životnim oblicima.

Savremen čovjek došao je do saznanja da nema toga umjetničkog pera koje bi moglo dočarati život jednog naroda, kraja ili zemlje u njegovoj sveukupnosti. Pero nam samo reprodukuje život u detaljima i presjecima, a u našoj svijesti ostaje prava slika samo onda kad smo vidjeli i osjetili", navodi autor.

Ovaj putopisni članak je veoma zanimljiv stoga što, između ostalog, iznosi i danas prisutnu tezu o tome da stranci imaju uglavnom pogrešne predstave o balkanskim državama i narodima. Dekaris navodi da se mnogo puta lično osvjedočio "prilikom boravka u najcivilizovanijim zemljama Evrope" da su "pojedinci, vaspitani knjigama i novinskim izvještajima, imali sasvim čudno, posve netačne i nejasne predstave o našoj državi i narodu, kao i ostalim, naročito balkanskim državama i narodima".

"Bilo radi razonode ili drugih razloga koji nukaju ljude na putovanje po raznim susjednim državama i prekomorskim kontinentima, promet stranaca raste iz godine u godinu, a značaju turizma kao privredne grane i nacionalne propagande posvećuje se najveća pažnja", piše Dekaris. On naglašava da je za procvat turizma važno ispuniti određene uslove, a najvažniji činioci su prirodne ljepote, saobraćaj i hoteli, ujedno ističući i važnost istorijskih spomenika, etnografije, folklora te ljubaznosti domaćina.

Vrbaska banovina, navodi putopisac, bogata je i obdarena prirodnim ljepotama, a po "sklopu i raznolikosti terena, narodnim nošnjama i običajima, orijentalnom obilježju i istorijskim spomenicima predstavlja ZEMLJU ROMANTIKE svoje vrsti, koja je kao stvorena da privlači posjetioce željne da se nagledaju prirodnih ljepota i osobenosti stanovništva".

Autor turizam ovog područja opisuje terminom "tranzitni", naročito zbog toga što se posjetioci zadržavaju vrlo kratko, a sve je zato što ova oblast nema udobnih hotela i ostalih uslova zbog kojih bi se posjetioci duže zadržali u Vrbaskoj banovini.

vrbaska banovina Foto: wikimedia

Turizam prije 80 godina u Banjaluci, Jajcu, Glamoču...

Nadalje, autor se osvrće na turistička mjesta ove banovine. Prvo izdvaja Banjaluku koja "sa svojim prirodnim ljepotama, bujnom florom, istorijskim spomenicima, zdravstvenim i kulturnim ustanovama, toplim ljekovitim vrelima u Gornjem Šeheru i prvorazrednim hotelima" ispunjava uslove za razvoj turizma. Međutim, da bi turizam cvjetao, potrebno je urediti kupalište u Gornjem Šeheru, te kupatila na Vrbasu, smatra on.

Drugo mjesto u tekstu zauzima Jajce koje spada u "najromantičnija mjesta naše države". "Rijetko se gdje na tako malenom komadiću zemlje sakupilo toliko prirodnih ljepota i istorijskih spomenika", navodi autor, uz zaključak da bi Jajce trebalo da bude centar turizma Vrbaske banovine, a nije jer nema dobrih i udobnih hotela. Takođe, turistima bi trebalo omogućiti lakši prevoz, ribolov i vodeni sport.

U nastavku se spominje i Bihać, čiji najveći problem je nepostojanje hotela. "Jedino postoji nekoliko gostiona sa prenoćištem od kojih je najpoznatija Bosna", piše Dekaris.

Sljedeća turistička destinacija je Glamoč. "Glamoč leži na nadmorskoj visini od 1000 metara. U najbližoj okolici nalaze se nepregledne šume crnogorice. Uz sam grad nalazi se opštinski park i šuma 'Busija' na površini od 18 hektara. Glamoč po svojim prirodnim ljepotama zauzima vidno mjesto u našem turizmu. Po svom položaju (udaljen 50 km zračne linije od Jadranske obale), privlači mnoge posjetioce sa primorja", navodi autor teksta iz 1937. godine.

Pored navedenih, autor kao mjesta sa turističkim potencijalom navodi i Mrakovicu, Mlinište, Oštrelj, kao i banje Slatinu Ilidžu i Vrućicu kod Teslića.

Dekaris za kraj navodi nekoliko neophodnih koraka za brži procvat turizma – poboljšanje saobraćaja, podizanje parkova, kanalizacija, te otvaranje ugostiteljskih objekata. Tu su i vanjski uslovi, od kojih je najvažnija dobra reklama.

"Vrbaska banovina obiluje krajevima i mjestima koja ne zaostaju po svojim prirodnim ljepotama za mjestima koja su proglašena turističkim, ali pomanjkanja ostalih faktora ona su potpuno zaostala na tom polju. Skrajnje je vrijeme da se već jednom zaore na tom neuzoranom polju", piše autor.

.......

(Članak "Turizam i turistička mjesta u Vrbaskoj banovini" autora Dr. A. Dekarisa objavljen je u listu "Razvitak", br. 12, godina IV, 1937. godine. Tekst za Mondo.ba priredili su saradnica portala Aleksandra Savić i novinar Siniša Stanić)

Tagovi:

Ostale vijesti