Ekskurzija u Incel

Sjećanje na piralen: Sakupljači željeza u banjalučkom „Černobilu“ (FOTO)

Autor Željko Svitlica

Posjetili smo mjesto gdje su prije dvije godine otkrivene rasute zalihe otrovnoga ulja piralen.

Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

Nekadašnja Incelova „Energana“ izgleda kao stari koloseum koji je pretrpio raketno bomardovanje iz vazduha. Malo više uspravnih zidova držalo joj je krov u martu 2019. godine kada je tokom rušenja i rezanja starih transformatora izbio požar nakon kojeg je otkriveno da je tu bilo pohranjeno otrovno industrijsko ulje.

„Znate li da je ovdje iscurilo ulje piralen i da ga još nisu uklonili?“ - pitamo starca koji između gomila otpada i „šuta“ sporo udara krampom, izvlačeći komade željeza.

Inače, po kršu „Energane“ (i ostacima Incela) možete se slobodno kretati. Ljeta 2019. inspekcija je prostor ogradila žutom trakom „zabranjen pristup“. Trake odavno nema.

Tog ljeta cijela Banjaluka će saznati šta je „piralen'“, ulje koje se nekada koristilo za hlađenje trafoa i transformatora, ali je izbačeno iz upotrebe zbog potencijalne kancerogenosti i utvrđene štetnosti po zdravlje.

„Ma ima tu nekog ulja i sad,“ - pokazuje nam gospodin burad sa logom jednog poznatog distributera i prodavca nafte i naftnih derivata.

„Ali to nije to ulje o kojem govorimo. Ovo je iscurilo, pa su trebali da uklone, a pričalo se o tome danima u medijima...“

Energana u Incelu
Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

Penzioner Predrag Milovanović, koji dolazi ovdje svaki drugi dan, sa krampom, malom kantom i nešto priručnog alata i dalje nas ne „registruje“ i nastavlja:

„Dolaze neki pa probuše to bure, istaču ulje...“

„Piralen“, koliko je poznato, nije bio u buradima, a iscurio je u zemlju. Ekološki inspektori su u narednim mjescima 2019. godine utvrdili da je Incel pun „crnih rupa“ za sličan otpad o kojem niko nije vodio računa onako kako je to propisano.

O tome i drugim ekološkim incidentima u Incelu - a bilo ih je, mašala - pokrenuta je istraga, koja je još uvijek u toku, rečeno je prošle nedjelje u Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci.

Citiramo: „Prikupljaju se potrebna obavještenja, a preduzimaju se i odgovarajuć mjere i radnje kako bi se donijela odgovarajuća tužilačka odluka.“

Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

U međuvremenu, naslušali smo se o „piralenu“ u gradskoj i u Narodnoj skupštini. Saopštenja i pres konferencija nije nedostajalo.

Tadašnji narodni poslanik, a sadašnji gradonačelnik, Draško Stanivuković, ispred Gradske uprave je upozoravao narod da je „piralen“ opasnost za Banjaluku „i područje u okolini od 50 kilometara, a da su Černobil svojevremeno nadležni krili kao što naši kriju piralen.“

Gradska eko-inspekcija utvrdila je da je količina ostataka „piralena“ i teških metala u uzorcima zemljišta u i oko Incela veća za nekoliko desetina hiljada puta od dozvoljenih. Teško je bilo utvrditi razmjere ekološkog zagađenja u gradu i društvu koji su teško zagađeni politikom i političarima.

Grad je preko UNDP i angažovao konsultantsku firmu iz Holandije da analizira zemljište i utvrdi nivo zagađenja, ali je bio nezadovoljan njihovim rezultatima. Holandski eksperti su između ostalog utvrdili da „situacija nije alarmantna.“

Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

Zagađeno sedam lokacija, veliki dio Incela bezbijedan

Prošle godine istom poslu pristupili su stručnjaci iz međunarodne (češke) kompanije „Dekonta.“ Uzeli su uzorke, uradili hemijsku analizu zemljišta, podzemnih voda, sedimenta i građevinskog materijala na zagađenost polihloriranim bifenililma(PBC) (jedinjenjem koje sačinjava „piralen“) i ostalim zagađujućim materijama, do kojih je došlo usljed višegodišnjih industrijskih aktivnosti.

Uzorke su uzeli sa lokacija sa potencijalno najvećim rizikom unutar Poslovne zone Incel, kao i na nekoliko lokacija izvan kruga Incela.

„Na osnovu analiza u akreditovanoj laboratoriji, sačinjena su tri stručna izvještaja koja obuhvataju informacije o radovima; procjeni zagađenosti i procjeni tehnologija za sanaciju lokacije zajedno sa listom kratkoročnih i dugoročnih mjera sa troškovima. Procjena rizika po zagađenost životne sredine izvan poslovne zone Incel pokazala je da se kontaminacija PCB ne širi vazduhom i kroz podzemne vode, te nema rizika po zdravlje ljudi i ekosisteme. Laboratorijske analize su pokazale da na 84 odsto površine unutar poslovne zone Incel nema zagađenosti zemljišta niti rizika za ljudsko zdravlje. Na sedam ranije utvrđenih lokacija unutar Incela detektovane su povećane koncentracije PCB u površinskom sloju zemljišta,“ piše u odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva ekologije, građevinarstva i prostornog uređenja Republike Srpske.

Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

Česi su predložili i mjere za sanaciju „piralena“.

U ministarstvu kažu da su izvještaji „Dekontea“ dostavljeni na sve relevantne adrese, a da će ministarstvo i dalje, u saradnji sa UNDP-om i donatorima iz Švedske, pružati tehničku podršku i gradu Banjaluka i Poslovnoj zoni Incel kako bi sezajednički pronašlo rješenje na spornim lokacijama, „ali uz primjenu integralnog pristupa za cjelokupnu lokaciju i maksimalnu posvećenost,liderstvo i angažman predstavnika svih nadležnih institucija kao i vlasnika industrijskih objekata u okviru Poslovne zone. „

Nazad na lokaciju

Na jednoj od tih sedam lokacija gospodin Milovanović primjenjuću svoj “integralni pristup i maksimalnu posvećenost“ i dalje prevrće naslage i još ne zna ništa o otrovnom ulju koje će „potrovati pola Krajine.“

Sjedi na izlomljenom komadu betona i naglas, više za sebe, nabraja niz životnih nepravdi i nesreća kroz koje je prošao. A bilo ih je.

„Pokupim ovo što mogu otkinuti, ali ovom jednom rukom hljeb ne mogu držati. Neki dođu s kamionom i alatima pa nađu i odvezu neke stare motore, izvade mesing, bakar... Bilo je tu stotine kilograma svakakvih metala. Neki dođu s prikolicama. Sve je sad prekopano, nema šta tu nije bilo...“, priča i slika sliku Energane i Incela.

Izvor: Mondo - Vedran Ševčuk

„Nema šta tu nije bilo“ bio bi dobar naslov za nikad napisanu hronologiju propasti, rasprodaje i čerupanja domaće industrije.

U divljoj džungli tranzicije, Incel i svi „Inceli“ bili su žrtve predatora koji su se „najbolje snašli.“ Oni su se prvi namirili najboljim komadima mesa, nakon njih ostatke su raznijele manje hijene i šakali, a na kraju ostaju komadi lima i cijevi za čiču sa krampom i kolicima.

U brojnim preprodajama imovine i objekata, gdje su svi dobro zarađivali, koga je bilo briga za ulje, zatrpano sada negdje ispod raskopane stare građevine.

Foto-galerija: