''Država je obavezna da očisti sve lokacije zagađene piralenom i drugim teškim metalima'', kaže Predrag Ilić, direktor Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske.
Ovaj Institut je tokom prošlog mjeseca uradio analizu nekoliko uzoraka zemljišta u Poslovnoj zoni "Incel" u Banjaluci, nakon što se pojavila sumnja da je ovaj prostor zagađen ostacima otrovnog ulja.
O tome šta je u analizama otkriveno i kako riješiti ovaj problem, za Mondo je pričao direktor Instituta, dr Predrag Ilić.
Kada je i na čiju inicijativu urađena analiza zemljišta u ''Incelu''?
U aprilu je Institut uradio hemijsku analizu zemljišta na osam uzoraka u Poslovnoj zoni "Incel". Četiri za preduzeće Poslovna zona ''Incel'' AD, dva za ''Bil kolor metal'' i dva za ''Lukić-invest d.o.o.'' Banjaluka. To je urađeno po nalogu ekološkog inspektora Grada Banjaluka jer se potencijalno sumnjalo da na tim lokacijama postoji veliki izvor zagađenja. Urađene su analize za PCB (piralen), TPH, olovo, nikl, bakar, kadmijum i živu.
Šta je pronađeno?
PCB kao najopasniji zagađivač od ovih materija je detektovan na svim uzorcima i to u visokim koncentracijama, dok su teški metali detektovani u dosta visokim koncentracijama takođe na većini uzoraka.
Koliko je štetan "piralen"?
To je jedna od najštetnijih materija koja je ikad sintetizovana. Čini grupu od oko 40-ak jedinjenja, spada u dugotrajne organske zagađujuće materije. On je na bazi hlora i svrstava se u dugotrajne perzistentne materije koje se ne mogu tako lako razgraditi bez pomoći čovjeka, odnosno uništavanjem u spalionicama ili pomoću remedijacije putem biljaka, što je ovdje teže izvesti jer je visoka koncentracija. PCB potiče iz piralenskih ulja. Odnosno, pojednostavljeno rečeno, piralen je bukvalno PCB.
Transformatorska ulja su u prethodnom periodu sadržavala PCB, ali danas trafo-stanice to nemaju. Iako je zabranjen prije dvadesetak godina i dalje je ponegdje u upotrebi.
Kako očistiti zagađene površine i ko je za to odgovoran?
BiH je ratifikovala Štokholmsku konvenciju, gdje je naša obaveza bila da prestanemo koristiti PCB i da saniramo sve kontaminirane lokacije. Urađen je plan sprovođenja Štokholmske konvencije. Prihvaćen je od strane Vlade RS, Vlade FBiH, Savjeta ministara i u njemu je konstatovano da je Incel potencijalna lokacija zagađena PCB-om, s tim da su ove analize pokazale da nije u pitanju samo PCB nego i cijeli niz drugih teških metala. Ovdje treba biti pažljiv jer uzeto je osam uzoraka na lokaciji gdje je očekivana najveća koncentracija i gdje je došlo do izlijevanja, požara i slično.
Potrebno je uzeti mnogo veći broj uzoraka i vidjeti kakvo je stanje na cijelom prostoru Poslovne zone, a isto tako je neophodno uraditi analizu poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi oko Poslovne zone.
Da li su utvrđene prave posljedice PCB na zdravlje?
Utvrđene su. U literaturi poznato je da PCB ima izuteno opasno dejstvo - između ostalog i kancerogeno dejstvo i to se može naći u svim studijama. To je jedna od, kako rekoh, najopasnijih materija ikad sintetizovanih od strane čovjeka.
Kakvu odgovornost imaju preduzeća koja posjeduju ovo ulje?
Postoji pravilnik koje je donijelo naše ministarstvo (Ministarstvo građevinarstva i ekologije) koje kaže da su sva pravna lica dužna da prijave sav otpad sa PCB i svako pravno lice je dužno da sanira i da ukloni taj otpad u skladu sa zakonom.
Da li u RS postoje preduzeća koja mogu uništitit "piralen"?
Postoje preduzeća koja prikupljaju ''piralen'', ali ga ne uništavaju već izvoze u inostranstvo gdje se uništava. Te firme su ovlaštene od strane ministarstva da izvoze u druge zemlje, ali kod nas nema postrojenja za uništavanje te vrste otpada.
Kakva je situacija u drugim mjestima?
Za sada, mislim da je ovo lokacija (Incel) sa najviše PCB-a i lokacija na kojoj su velike količine PCB-a vjerovatno završile u zemljištu odnosno u životnoj sredini, dok možda u drugim lokacijama i dalje ima ulja u skladištima, halama i slično.
