Putevi u Srpskoj: Zašto ljudi ginu zbog rupa na cesti i ko je odgovoran za to

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da je BiH jedna od zemalja u kojoj je visok broj poginulih u saobraćajnim nesrećama. Tako njihove posljednje statistike kažu da na 100.000 stanovnika u BiH pogine 15,7 osoba na drumu, piše Glas Srpske.

Saobraćajna policija Republike Srpske tek od 1. januara 2020. godine na drugačiji način piše izvještaje o saobraćajnim nesrećama u koje je uvršten i uticaj puta na nju. Uveden je takozvani “uticajni faktor” kojih ima obavezno više od jednog, što je donekle pokazalo kakvim putevima se vozimo.

Prema novim pravilima, analizira se da li je put doprinio nastanku saobraćajne nesreće, da li je u vezi sa mogućnošću izbjegavanja nesreće i da li je u vezi sa težinom posljedica. “Putevi Republike Srpske” prije nekoliko godina popisali su opasna mjesta za vožnju, takozvane “crne tačke” i njih ima više od 50.

Nažalost, neke od tih loših dionica još čekaju na sanaciju i popravak oštećenja. Među njima su opasne krivine u mjestima Tutnjevac, Piljagići i Ljubogošta. Dok čekaju “peglanje”, odnose živote.

Da loš put i te kako “pogoduje” teškim nesrećama i tragedijama na drumu govori crna saobraćajna statistika i tekstovi o tragedijama. Tako su mještani Drugovića okrivili put za tragičnu nesreću u kojoj su u maju 2017. godine u direktnom sudaru život izgubile Ana Miletić i njena saputnica Dajana Jokanović.

"Postoji ogromna rupa na putu u koju su vjerovatno nesrećne djevojke dijelom upale, a u pokušaju da je izbjegnu, prešle su u suprotnu traku te se direktno sudarile sa drugim autom", izjavio je nakon nesreće medijma jedan mještanin Drugovića, koji nije želio da se predstavi.

Rupe

Većina vozača skoro svakodnevno muku muči da izbjegne oštećenja na putu, a mnogi od njih zbog bliskog susreta sa “crnom rupom” umalo su završili u jarku te morali kod majstora.

Advokat Marko Mikeš imao je takvo iskustvo zbog čega planira da podnese prijavu protiv nadležnih, jer je ostao bez gume na svom četvorotočkašu.

"Ko zna šta bi bilo da nisam uspio da savladam automobil i zaustavim se. Nakon upada u rupu odmah mi je pukla guma i automobil je počeo da se zanosi te sam jedva uspio da ga zaustavim. Te rupe prvo nisam uočio, a i da jesam nisam mogao da ih obiđem, jer bih prešao u suprotnu traku kojom je tada nailazio kamion i došlo bi do sudara koji bi vjerovatno završio tragično", ispričao je Mikeš.

Pojasnio je da se sve desilo na putu od Kozarske Dubice do Gradiške, na dionici udaljenoj 10 kilometara od mjesta Orahova.

"Oštećenja na putu nisu bila vidljiva jer je toga dana i ranije padala kiša pa su rupe bile napunjene vodom. Nije bilo nikakvog znaka da je oštećen kolovoz. To je jako opasno i da nisam iskusan vozač koji iza sebe ima “milion” kilometara, ko zna šta bi bilo. Vozio sam dozvoljenom brzinom, čak i nižom. Iza mene je išao neki momak sa “audijem A3” kome je od udara pukla i felga na vozilu i oštećeni je neki senzor. On je takođe jedva ostao na putu", rekao je Mikeš.

Istakao je da se šokirao kada je po dolasku saobraćajne policije izmjerena dubina i širina rupa.

"Jedna je bila duboka čak sedam, a druga pet centimetara, obje su bile većeg obima i širine. To su jako opasne stvari i da je za volanom bio neko mlad i neiskusan, izletio bi sa puta i poginuo", rekao je Mikeš te dodao da su nakon njegovog problema i upozorenja te rupe asfaltirane.

Najavio je da će tražiti odštetu i podnijeti krivičnu prijavu protiv upravljača puta koji nije označio oštećenje na putu niti ga sanirao.

Šta kažu stručnjaci

Stručnjaci upozoravaju da oštećenja na putu i te kako imaju uticaj na saobraćajne nesreće, pogotovo na težinu posljedica.

Vještak saobraćajne struke Nedeljko Vučen smatra da kapacitet puteva nije pratio povećanje broja vozila, što je dovelo do gužvi na saobraćajnicama.

"Veoma često se nesreće dešavaju u krivinama gdje je glavni uzrok neprilagođena brzina, ali u praksi sam imao slučajeve da je nedovoljan radijus krivine i nedovoljan njen poprečni pad doveo do izlijetanja vozila. Da je u nekim slučajevima radijus krivine bio dobar i poprečan pad ispravan, do nesreće i pored brzine možda ne bi ni došlo", tvrdi Vučen.

Naglašava da nedostatak zaštitne ograde na putevima doprinosi da posljedice nesreće budu teže i sa tragičnijim ishodima.

"Često na pojedinim mjestima i krivinama nema ograde. Zbog toga kada vozilo sleti s puta nema ga šta usporiti i zaustaviti pa dolazi do prevrtanja", pojasnio je Vučen.

Istakao je da udarne rupe na putevima uglavnom oštećuju vozila, što svakako može dovesti do toga da vozač izgubi kontrolu nad automobilom. Naglasio je da su mu u dugogodišnjoj karijeri vještaka ostala u pamćenju dva slučaja gdje pogrešno urađen put u krivinama doveo do teških nesreća.

"Prvi slučaj se desio u još prije 30 godina u naselju Vrbanja. Riječ je o takozvanoj “Marinoj krivini” u tom naselju. Tokom uviđaja smo utvrdili da je radijus krivine premali, a njen poprečni pad je za oko 30 metara bio nedovoljan. Nakon te nesreće smo obavijestili tadašnje nadležne za puteve pa je urađena rekonstrukcija i ispravljeni nedostaci", rekao je Vučen.

Prema njegovim riječima druga krivina na kojoj se dešavaju nesreće zbog loše urađenog puta se nalazi na magistralnom putu u Drugovićima i ona još nažalost nije adekvatno sanirana.

"U praksi sam vještačio najmanje desetak nesreća koje su se desile na tom mjestu. Bilo ih je sa teško povrijeđenim i sa smrtnim ishodom. Radijus te krivine nije dobro urađen", kazao je Vučen.

On je istakao da se s ciljem veće bezbjednosti saobraćaja mora posvetiti pažnja održavanju puteva i njihovom projektovanju.

"Neophodno je na svim rizičnim dionicama postaviti zaštitne ograde i zaštitne mreže. Kolovoze treba popravljati i uklanjati nestabilno kamenje pored puta. Radijus krivina, kao i poprečni pad kolovoza potrebno je uraditi u skladu sa tehničkim normativima, a ne da se radi skoro pa napamet", istakao je Vučen.

Zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović kaže da su bolji putevi bezbjedniji za saobraćaj te da oštećenja na putevima svakako mogu da budu jedan od uzroka nesreća.

"Da put nema uticaja onda ne bismo imali opasna mjesta i crne tačke gdje se često dešavaju nesreće. Ako imate slučaj da je recimo betonska bandera blizu kolovoza i u nju udari vozilo, to može dovesti do pogibije. Posljedice nesreće bile bi manje da je bandera bila ograđena ili udaljena od kolovoza", rekao je Radović.

Naglasio je da procjene iz stručne literature govore da put i okolina utiču na nesreće od 31 do 33 odsto.

"Prema podacima MUP-a RS za 2020. godinu zbog uticaja puta desila se 61 nesreća sa materijalnom štetom, a sedam sa lakim povredama, dok je u jednoj nesreći zabilježen smrtni ishod, a u jednoj su učesnici zadobili teške povrede", kazao je Radović.

Podsjetio je da na putevima u RS postoje 54 obilježena opasna mjesta i da se svake godine vrši provjera i procjena opasnih dionica za saobraćajne nesreće i daju preporuke za otklanjanje nedostataka.

"U kojoj mjeri oni koji upravljaju putevima uspijevaju da realizuju te preporuke, nemam podataka. Prema pravilima i zakonima upravljač puta je dužan da otkloni oštećenja i nepravilnosti na kolovozu, a dok to ne uradi, ta mjesta moraju biti obilježena da vozači znaju da nailaze na opasno mjesto ili oštećenje pa da prilagode vožnju", rekao je Radović te dodao da nažalost u praksi nije sve idealno pa postoje i neobilježena oštećenja.

Ipak smatra da se ne može reći da su naši putevi nešto opasniji u odnosu na puteve u okruženju i regiji.

"U zemljama EU se rade određene procjene bezbjednosti puteva, što je koliko znam sprovedeno i u FBiH, ali to nije rađeno za Republiku Srpsku. Da bi se utvrdilo da li je put uzrok nesreće i teških posljedica neophodno je uraditi vještačenje da bude utvrđeno koliko su oštećenje puta ili udarna rupe uticali na to da se desi neka nesreća, a kolika je odgovornost vozača", rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, praksa da se u zapisnicima o saobraćajnim nesrećama piše i o uticaj puta na nesreću je od velikog značaja za povećanje bezbjednosti u saobraćaju.

Advokat Dragan Stanišić kaže da se svakodnevno već 11 godina susreće sa problemima u vezi sa saobraćajnim nesrećama koje se dešavaju zbog oštećenog i lošeg puta.

"Prošle godine sam imao deset predmeta protiv onih koji upravljaju putevima, koji su uglavnom uspješno okončani. Ima raznih vrsta nesreća za koje su loši putevi uzrok", rekao je Stanišić, dodajući da slučajeva sa težim tjelesnim povredama i onih sa smrtnim ishodom na sreću nije ni imao.

Istakao je da se mnogo nesreća dešava zbog odrona te da je put od Karanovca, od Banjaluke do Jajca jedan od najopasnijih.

"Tokom prošle godine imao sam tri ili četiri nesreće gdje je ljudima pao kamen kroz prozor ili na haubu", rekao je Stanišić.

Osim toga, vrlo često, kako kaže, ima slučajeva gdje su saobraćajni znakovi neadekvatno postavljeni.

"To je u principu odgovornost upravljača puta. Prije neki dan sam imao slučaj kada je policija okrivila djevojku za oduzimanje prvenstva prolaza, a znak koji je bio na kolovozu se nalazio naslonjen sa strane na ogradu, iskrivljen pod nekim uglom. U tom slučaju je pod znakom pitanja da li je žena uopšte mogla da uoči taj znak da postoji. Sud je u prekršajnom postupku ženu oslobodio", rekao je Stanišić.

Nadoknada štete

Prema riječima Milije Radovića svako ko zbog uticaja puta pretrpi štetu ima pravo na nadoknadu, ali se mora dokazati da je na nesreću uticalo oštećenje na kolovozu ili neka druga nepravilnost puta.

"Da bi neko uopšte ušao u proces nadoknade štete od upravljača puta, vozač mora da se nakon nesreće zaustavi na licu mjesta i da policija obavi uviđaj i sačini zapisnik. Zatim je potrebno odvesti vozilo na procjenu štete i tek onda podnijeti zahtjev za nadoknadu", rekao je Radović.

Istakao je da se šteta nastala zbog uticaja puta može naplatiti samo ako je vozač prilagodio vožnju uslovima i stanju puta i ako nije odgovoran za nesreću. Mnogi vozači smatraju da se dokazivanje štete sastoji od nekoliko faza i složenih procedura pa se samo rijetki upuštaju u tu “borbu sa vjetrenjačama”.

Rukovodilac sektora za obradu i likvidaciju šteta u osiguravajućoj kući “Aura” Slađan Jovović rekao je za “Glas Srpske” da je u posljednje vrijeme veoma česta pojava da ljudi dolaze kod njih da traže informacije zbog oštećenja.

"Postoji i veliki broj ljudi koji ne prijave nikome ništa, jer smatraju da su oštetili svoje vozilo i da nemaju pravo na naknadu i onda sami sa svojim sredstvima to saniraju. Jave nam se samo ovi malo upućeniji", rekao je Jovović.

Objasnio je da klijenti prave grešku što odu sa mjesta gdje se dogodila nesreća pa je poslije teško dokazati da li je to oštećenje nastalo zbog uzroka puta.

Odgovornost

Direktor Osiguranja “Garant” Goran Radović takođe je potvrdio da se ljudi obraćaju osiguravajućim kućama te da nisu upućeni kako da ostvare svoja prava.

"Ljudi se po inerciji obraćaju osiguravajućim društvima za nadoknadu štete, a to uopšte nije odgovornost osiguravajućih društava. Oni se moraju obratiti odgovornom preduzeću, odnosno onima koji održavaju dionicu gdje se desila nesreća ili lokalnom preduzeću u gradu gdje su imali peh da oštete vozilo na putu", pojasnio je Radović.

(MONDO)