Putarine i akcize Prebrojali smo milijarde KM ali gdje su autoputevi

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ekonomija

Putarine i akcize: Prebrojali smo milijarde KM, ali gdje su autoputevi?

Autori mondo.ba Autori Bojana Živanić
Autori mondo.ba Autori Bojana Živanić

Od putarina i akciza na gorivo je u BiH za 13 godina prikupljeno, prema podacima UIO BiH, preko 10 milijardi maraka. Stručnjaci kažu da dinamika izgradnje autoputeva i puteva ne prati priliv novca po ovom osnovu.

Izvor: MONDO/Vedran Ševčuk

Konkretno, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, od putarine za izgradnju autoputeva prikupljeno je u posljednjih deset godina, koliko se ova putarina prikuplja, oko milijardu i 872 miliona KM, dok je od putarina za izgradnju puteva od 2006. godine prikupljeno, oko dvije milijarde i 734 miliona maraka. 

Kada su u pitanju akcize na naftu i naftne derivate,  za 13 godina je u BiH prikupljeno oko šest milijardi i 377 miliona maraka po ovom osnovu.

Takođe postoje i dvije vrste akciza i to one koje se prikupljaju na osnovu uvozne nafte i naftnih derivata i onih koje se prikupljaju na domaću naftu i naftne derivate.

„Putarina za održavanje puteva naplaćuje se od 2006. godine i po tom osnovu je od 2006. do 2019. godine prikupljeno 2 milijarde i 735 miliona KM. Ova sredstva su raspoređena korisnicima prema koeficijentima koje na kvartalnom nivou usvaja Upravni odbor, zajedno sa svim ostalih prihodima od indirektnih poreza (FBiH 64, 26 odsto, RS 32,19 odsto i Brčko distrikt 3,55 odsto)“, pojasnili su u Upravi.

Možda će vas zanimati

Prema njihovim riječima, putarina za izgradnju autoputeva naplaćuje se od 2009. godine i po tom osnovu je do kraja 2019. godine prikupljena milijarda i 872 miliona KM, a ova putarina se dijeli na način da FBiH pripada 59 odsto, RS 39, a Brčko distriktu dva odsto. 

Naime, akcize na gorivo, kao i prikupljene putarine služe za izgradnju i održavanje putne infrastrukture, ali i kao garancija za odobrene kredite.

U Autoputevima Republike Srpske su kazali da RS trenutno raspolaže sa mrežom od 106 kilometara autoputeva, a riječ je o dva autoputa i to autoput Gradiška-Banjaluka ukupne dužine 34 kilometra i autoput Banjaluka-Doboj dužine 72 kilometra.

vučić, dodik, autoput, 9. januar, otvaranje Izvor: Vedran Ševčuk, mondo.ba

„Prosječna cijena kilometra autoputa u RS iznosi oko 10 miliona KM. Treba naglasiti da u cijenu kilometra ulazi izgradnja ne samo asfaltne površine, već i svih pratećih pristupnih saobraćajnica, objekata za kontrolu i održavanje saobraćaja, sistem naplate putarine i tome slično“,istakli su u Autoputevima.

Dodali su da se za redovno i zimsko održavanje autoputeva u RS, na godišnjem nivou izdvoji oko 1,4 miliona KM. 

Kada su u pitanju autoputevi u FBiH,  u JP Autoceste FBiH ističu da Federacija raspolaže sa 102 kilometra autoputa.

Prema dostupnim podacima od ranije, cijena izgradnje 102 kilometra autoputa u FBiH koštala je 1,7 milijardi KM.

“Cijena kilometra otvorene trase na Koridoru 5c, u zavisnosti od geoloških uslova košta između tri i šest milliona evra. Cijena dvocijevnog tunela koji je potpuno opremljen elektro-mašinskom opremom, npr dužine 2,6 kilometara je 11 miliona evra po kilometru, a s obzirom na to da se grade dvije cijevi znači da će biti izgrađeno 5,2 kilometara tunela”, pojašnjavaju i kažu da u prosjeku cijena izgradnje mosta iznosi između 12 i 20 miliona evra po kilometru.

Dodali su da varijacije cijena zavise najviše od morfologije terena, te od geologije terenskog tla, veličine rasponske konstrukcije itd.

Kako su naveli, troškovi održavanja i upravljanja autocestom su za 2019. godinu iznosili oko pet miliona i 102 hiljade KM.

“Ovi troškovi se odnose na usluge iz domena: redovno i zimsko održavanje autoceste, gdje je utrošeno 2.135.922,00 KM, održavanje sistema upravljanje autocestom i daljinskog nadzora nad tunelima na svim dionicama autoceste gdje je utrošeno 1.993.077,00KM, održavanje i dorada sistema naplate cestarine na svim dionicama autoceste gdje je utrošeno 973.821,00KM”, naglasili su u Autocestama.

autoput, vožnja, saobraćaj, put, retrovizor Izvor: MONDO/Predrag Vujić

Kada uzmemo u obzir sve ove raspoložive podatke, doćićemo do rezultata da je za izgradnju oko 210 kilometara autoputa u BiH, te za njihovo održavanje i upravljanje utrošeno oko tri milijarde maraka.

Igor Gavran, ekonomski analitičar istakao je da dinamika izgradnje autoputeva u BiH nije srazmjerna ni potrebama BiH, ali ni sredstvima prikupljenim od akciza, kao ni raspoloživim vanjskim izvorima finansiranja.

“Naravno, nije srazmjerna ni obećanjima političara, ali to odavno više niko ne uzima kao relevantan osnov za bilo kakvo očekivanje. Katastrofalna sporost i neefikasnost, ne samo u poređenju sa uređenim i razvijenim državama nego i onima u našoj regiji pa čak i onima koji uopšte nisu države, ali opet imaju puno bolju dinamiku izgradnje”, naveo je Gavran.

Kada je u pitanju opravdanost povećanja akciza na gorivo, Gavran smatra da ne samo da to povećanje nije bilo opravdano, nego je upitna i opravdanost ranijeg nivoa akciza, s obzirom na to da se, kako kaže, sredstva očigledno ne koriste na pravi način.

U slučaju povećanja akciza postignut je iznenađujući konsenzus svih nivoa vlasti

Kako je naglasio, još uvijek nemamo ni povratak na tempo izgradnje iz vremena prije povećanja akciza, a a pogotovo ne najavljeno ubrzanje.

“Ovo povećanje akciza je ipak bilo poučno iskustvo da demantuje dvije uobičajene floskule kojima se često opravdavaju različiti promašaji vlasti i nesposobnosti da učine nešto konkretno i produktivno u interesu ekonomskog razvoja, privrede i građana”, naveo je Gavran. 

Kako je dodao, uobičajeni izgovor da se domaće vlasti ne mogu dogovoriti o bilo čemu I čak i relativne sitnice ostaju blokirane godinama jer različiti nivoi vlasti imaju različite stavove, ali u slučaju povećanja akciza postignut je, kako ističe, iznenađujući konsenzus svih nivoa vlasti.

“Dakle, ako zaista postoji volja i interes sve se može dogovoriti.Drugi redovan izgovor je da međunarodna zajednica ili neće ili ne može uticati na bh vlasti, osim patetičnih izražavanja zabirnutosti I preporuka, međutim u slučaju povećanja akciza imali smo takav sinhronizovani pritisak svih mogućih strana kao da je riječ o najvažnije pitanju u BiH ikada I prelazak svih granica diplomatsko, pa čak i pristojnog ponašanja”, zaključio je Gavran.

Upozorio je da visok nivo i dalji rast poreskih i drugih opterećenja u BiH, uključujući i akcize za autoputeve, nije iskorišten za brža i veća javna ulaganja niti izgradnju autoputeva ni u skladu s mogućnostima, a kamoli potrebama.

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE