Spomenik koji već 61 godinu sa Banj brda podsjeća na prkos Krajišnika u Narodno-oslobodilačkoj borbi i koji je postao jedan od simbola Banjaluke već godinama propada, a nedavno je postao prijetnja po život ljudi.
Na 431 metru nadmorske visine, iznad Banjaluke, napravljen je od bračkog kamena što se nije pokazalo kao dobar potez, jer je problema sa urušavanjem bilo od završetka gradnje.
Vremenski uslovi u Krajini nisu pogodovali kamenu iz primorja,ali ni briga nadležnih od posljednjeg rata. Nisu ni Banjalučani brižni za simbol svog grada, pa ga dodatno oštećuju penjući se na njega.
Jedino što je urađeno su prilazne stepenice ispred spomenika, koje su renovirane 2018. godine, projektom Gradske uprave.
Spomenik ima jedinstvenu formu, posebnu dinamičku liniju i gledan iz daljine, djeluje kao metak ispaljen u pravcu Krajine (Kozare i Grmeča). Na pročelju spomenika, iznad ulaznih vrata, nalazi se velika figura nagog mladića koji u ruci drži zastavu. Sa strana spomenika nalaze se reljefi na kojima je prikazana borba protiv okupatora i poslijeratna izgradnja.
Zbog opasnosti od urušavanja, ovo zdanje koje je služilo na ponos nedavno je ograđeno, a o eventualnoj obnovi, koja je ponovo aktuelna ovih dana, još se ništa ne zna.
Grad Banjaluka, ali i SUBNOR uputili su apele na adrese nadležnih, koji još uvijek šute.
Vlada RS koja je jedina nadležna za rekonstrukciju i restauraciju od 2013. godine kada je spomenik na Banj brdu proglašen nacionalnim spomenikom BiH, šuti već dugi niz godina, iako plan o obnovi postoji od 2003. godine, ali kako su za Mondo rekli u Zavodu za zaštitu kulturno istorijskog nasljeđa RS, ogromna finansijska sredstva ostavila su popravke na spomeniku za „bolje“ vrijeme.
Jasna Milešević, direktorica Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS kaže da Gradska uprava 2003. nije imala planirana sredstva za radove, već samo za izradu projektne dokumentacije, koja će sada morati proći reviziju jer su se stvari od tada dosta promijenile.
Mileševićeva ističe da spomenik, djelo Antuna Augustinčića, napravljen od bračkog kamena, za koji se i u trenutku gradnje znalo da ne podnosi vremenske prilike u Krajini, mora biti obnovljen istim materijalom.
„Pravila struke nalažu korišćenje istog materijala. Postoje načini na koji bi kamen mogao da se zaštiti na duže periode i to je, takođe, razmatrano prilikom izrade projektne dokumentacije 2003. godine“, rekla je Mileševićeva i dodala da Zavod uvijek podržava aktivnosti u vezi sa zaštitom kulturnog i prirodnog nasljeđa, u skladu sa svojim mogućnostima u datoj situaciji.
Zavod za zaštitu kulturnog nasljeđa odazvao se i na nedavno održan sastanak u Gradskoj upravi, kako bi se preduzeli određeni koraci u planiranju obnove ovog spomenika. Sastanku su prisustvovali i članovi Udruženja građana "Rekreativna zona" koji se godinama revnosno bore za cijelo Banj brdo, pa tako i spomenik, na koji se brojni posjetioci penju i tako ga dodatno oštećuju, upozoravaju iz ovog udruženja.
Međutim na ovom sastanku nije prisustvovao niko iz Vlade RS koja je nadležna za ovo zdanje.
Kako nam je rečeno iz Grada Banjaluka, svi dosadašnji apeli nisu urodili plodom.
„Grad Banja Luka nekoliko puta uputio je apel Vladi Republike Srpske, a u vezi sa obnovom spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu. Od Vlade Republike Srpske kao i od resornih ministarstava Grad još uvijek nije dobio odgovor, te niko od predstavnika Vlade Republike Srpske i resornih ministarstava nije prisustvovao sastanku koji je u Gradskoj upravi održan na ovu temu“, rekli su za Mondo iz Gradske uprave.
Iz Gradske uprave istakli su da je u narednom periodu u planu revizija projekta iz 2003. godine.
„Republički Zavod, Grad Banja Luka i predstavnici građana će zajedničkim snagama da odrede koji su to koraci koje mogu zajedno da preduzmu, a jedan od tih je i pronalazak kontakta sa osobama koje su trenutno u posjedu odljevaka za reljef koji se nalazi na spomeniku. Novi sastanak je zakazan već za naredni mjesec“, naglasili su iz GU Banjaluka.
Spomenik palim Krajišnicima od 2013. godine nalazi se na listi nacionalnih spomenika BiH, ali nije na listi ugroženih koju je sačinila Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Prema ovoj Komisiji Vlada Republike Srpske sa resornim institucijama, dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Međutim, Vlada Republike Srpske još uvijek je nijema na sve apele, pa tako i na naša pitanja o ovom problemu.
Komisija može dati mišljenje ili preporuku na eventualni projekat revitalizacije, u skladu sa propisanim mjerama zaštite. U vezi s tim, Komisija sarađuje sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno- istorijskog nasljeđa Republike Srpske, te je planirana izmjena i dopuna odluke, u skladu sa postojećim propisima“, rekli su nam iz ove komisije.
Kažu da im se u septembru prošle godine obratio i Gradski odbor SUBNOR Banjaluka sa zahtjevom za sanaciju Kompleks spomenika palim Krajišnicima na Šehitlucima - Banj brdu.
„Komisija se stavila na raspolaganje u okviru svojih nadležnosti, za davanje mišljenja/preporuke ukoliko se ide u pravcu sanacije u okvirima mjera propisanih odlukom o proglašenju“, naveli su iz ove komisije.
Po svemu sudeći, dok se nadležni oglase ili učine nešto, od ponosa Banjaluke mogla bi ostati samo hrpa kamenja.