Svojim zalaganjem promijenile svijet: 10 najinspirativnijih žena u istoriji

Praznik, koji je danas čini se izgubio smisao, nastao je kao dan borbe za ženska ljudska prava, odnosno dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.

Čak i prije 1875. brojne su se žene borile za bolja prava, a mi smo izdvojili njih 10 (iako ih ima mnogo više) koje su svojim radom i aktivizmom izborile da žene danas ipak uživaju u većim pravima.

Klara Cetkin

Prva i ona koju ne smijemo preskočiti je Klara Cetkin, jer je na njen prijedlog prihvaćen i ustanovljen 'Međunarodni dan žena', sa strategijom promovisanja jednakih prava, uključujući i demokratsko pravo glasa za žene. Organizovala je proslavu prvog „Međunarodnog dana žena”, 8. marta 1911. godine.

„Onaj ko dopušta da kapitalisti tlače radnike, dopušta i da muškarci tlače žene. One će ostati potlačene sve dok ekonomski ne budu nezavisne. Ako je cilj da žena postane slobodno ljudsko biće, onda joj ne treba oduzimati rad, niti skraćivati radno vreme, niti ograničavati oblasti u kojima može da radi“, poručila je tada Cetkin.

Roza Parks

"Voljela bih da ostanem zapamćena kao osoba koja je htjela da bude slobodna… s nadom da će i drugi ljudi biti slobodni."

Rosa je preko noći postala glavna figura pokreta za građanska prava u Americi.

1. decembra 1955. godine 42-godišnja Afro- amerikanka, krojačica Rosa Parks, odbila je da se odrekne mjesta u autobusu kako bi umjesto nje sjeo putnik bijelac. Ovo je izazvalo bojkot koji je trajao 381 dan, dok grad nije ukinuo zakon za sprovođenje rasne podjele u javnim autobusima.

Neustrašiva Rosa se borila za odbacivanje rasnog odvajanja zbog čega je postala prva dama građanskih prava. Dan kada je uhapšena će se zauvijek pamtiti kao dan Rose Parks.

Nora Efron

"Trudim se da pišem djela za žene koje su tako komplikovane i zanimljiva kao što žene zapravo i jesu."

Novinar, esejista, dramski pisac, scenarista, romanopisac, producent, reditelj - ona je sve to radila. Nora Efron se borila za rodnu nejednakost u industriji koja je još uvijek pogrešno predstavljana pred kamerama kao i iza scene.

Pored uspješne novinarske karijere, Nora je kasnije postala holivudski scenarista koji je odgovaran za nastanak možda najromantičnije komedije svih vremena 'When Harry Met Sally'.

Pored karijere u svetu filma, Nora je i u književnosti ostavila traga. Njene knjige su jedinstvene, duhovite, oštroumne i s vremena na vrijeme imaju srceparajuć uvid u njen privatan život.

U starom ženskom liberalnom koledžu za umjetnost u Velsli, ona je slavno rekla: "Iznad svega, budite junakinja svog života, a ne žrtva."

Amelija Erhart

"Žene moraju da pokušavaju da urade stvari kao što bi muškarci pokušali. Kada ne uspiju, njihov neuspjeh treba da bude izazov drugima."

Amelija Erhart je prva žena pilot koja je letjela sama preko Atlantskog okeana 1928. godine, a zapravo je šesta žena koja je dobila dozvolu za pilotiranje.

Početkom 1931. godine, Amelija se pridružila organizaciji "Ninety-Nines" koja je okupljala žene pilota kako bi ohrabrila žene u avijaciji. Ona je jednom opisala strah kao "papirne tigrove", dodajući da je ona uvijek svjesna opasnosti.

"Želim to da uradim jer to želim da uradim", rekla je Amelija. Tokom pokušaja da obiđe svijet 1937, Erhartova je nestala iznad centralnog Pacifika i nikada nije pronađena. Njen konačni neuspjeh je postao kao što je jednom rekla, izazov za sve nas.

Valentina Tereškova

"Ako žena može raditi na pruzi u Rusiji, zašto ne može da leti u svemiru?"

1963. godine, Valentina, bivši tekstilni radnik iz Sovjetskog Saveza je postala prva žena u svemiru, kružeći Zemljom čak 48 puta stavljajući prethodna četiri američka astronauta (sve muškarci) na stub sramote kada je spojila 36 leta. I ne samo to, ona je uspjela da ostvari više vremena leta, od ukupno spojenog vremena svakog američkog astronauta koji je letio prije nje.

Imala je samo 26 godina. 

Nastavak pročitajte na sljedećoj strani!

Marija Kiri

"Sada je vrijeme da razumijemo više, tako da se možemo plašiti manje."

Marija Kiri je osvojila dvije Nobelove nagrade za fiziku i hemiju (1903. i ponovo 1911. godine), ali to ne znači da je ona to osvojila tako lako. Naprotiv ona se borila protiv seksizma tokom cijele karijere.

"Često sam bila upitana, posebno od strane žena, kako sam mogla da uskladim porodični život sa naučnom karijerom", rekla je jednom Marija. A onda je otkrila da to nije bilo lako.

Ne samo da je njeno istraživanje doprinijelo razvoju X zraka u hirurgiji, već je njen neustrašivi duh odudarao od muškaraca. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, ona je pomogla opremanje ambulante sa rendgen opremom vozeći je kroz prve linije fronta.

Roza Luksemburg

„Samo direktna masovna akcija može da dovede do promjene!"

Njena zaostavština je tolika da je u januaru 2019. godine samo u Njemačkoj na ulice izašlo hiljade ljudi da joj odaju poštu.

Biografi tvrde da je njena neumorna želja da dovodi u pitanje one na vlasti - njen borbeni rad protiv političke dogme, društvene nejednakosti, seksizma i diskriminacije protiv invaliditeta učinila njeno naslijeđe živim i svježim.

Tokom čitavog života, Luksemburg je mnogo puta završavala u zatvoru zbog vlastitih ideja - kao što je protivljenje Prvom svjetskom ratu - i iako ju je inspirisao marksizam, nije imala problema da bude jedna od njegovih najglasnijih kritičarki. Ubili su je frajkori - desničarska paravojna formacija nastala u društvenim i političkim previranjima poslije završetka Prvog svjetskog rata.

Koko Šanel

"Najhrabriji čin je i dalje misliti na sebe. Naglas"

Koko Šanel bila je revolucinar, borac za ženska prava, koja je zauvijek promijenila tok mode, oslobodivši ženu preuskih korseta i dugih, glomaznih suknji. Nikada nije crtala svoje kreacije, stvarala ih je na licu mjesta, na manekenkama.

Uvijek je isticala da je njeno stvaralaštvo van trendova, van mode, van vremena.

„Ne volim kada ljudi pričaju o Šanel modi. Šanel je prije svega stil. Moda, vidite, izlazi iz mode. Stil je vječan.“

Džejn Ostin

"Dajte ženama obrazovanje i upoznajte ih sa svijetom na pravi način, i vidjećete da će se snaći i neće predstavljati trošak ni za koga".

Poznata britanska književnica čije su knjige i dan danas omiljeno štivo žena diljem svijeta. 

U svojim je romantičnim romanima davala posebnu pažnju opisivanju ženskog statusa u društvu i nepravednosti nasljeđivanja muških potomaka koje je onemogućavalo žene da budu samostalne i pretvorilo ih je u pol koji predvidljivo traži braku iz računa.

Njena su književna djela adaptirana mnogo puta, a među najpoznatijim ostvarenjima je film „Ponos i predrasude“, napravljen po istoimenoj knjizi. Ona je jedina književnica koju je javno pohvalio najpoznatiji britanski premijer Vinston Čerčil, tvrdeći da su mu knjige pomogle prebroditi najgore ratne trenutke.

Princeza Dajana

"Ljudi misle da je muškarac jedini način na koji se možete ostvariti. Za mene je to oduvijek bio rad."

Princeza Dajana javnosti je najomiljeniji član britanske kraljevske porodice čak i nakon svoje tragične smrti.

Neprežaljena je princeza svih Engleza koja je svojim ponašanjem, humanitarnim radom i ljubavi prema ljudima pokazala svoje dobro srce. Bila je vrlo pristupačna i bliska svim slojevima društva što joj je donijelo nadimak „The People’s Princess“. Otvoreno je govorila o svojim bračnim problemima, odgoju djece i odnosu s ostalim članovima kraljevske porodice što joj je donijelo mnoge probleme.

Često je govorila o svojim problemima s kraljevskim sistemom i ubrzo mu je počela prkositi kako bi mogla živjeti život na način koji je željela. Bila je poznata po svom humanitarnom radu, naročito s djecom i oboljelima od HIV-a. Ovo posljednje joj je donijelo mnogo problema s britanskim dvorom.

(Mondo)