Sve je počelo davne 1875. godine kada su 8. marta Amerikanke zaposlene u tekstilnoj industriji izašle na ulice zbog loših radnih uslova i niskih plata, tražeći usput i pravo glasa.
Praznik, koji je danas čini se izgubio smisao, nastao je kao dan borbe za ženska ljudska prava, odnosno dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.
Čak i prije 1875. brojne su se žene borile za bolja prava, a mi smo izdvojili njih 10 (iako ih ima mnogo više) koje su svojim radom i aktivizmom izborile da žene danas ipak uživaju u većim pravima.
Klara Cetkin
Prva i ona koju ne smijemo preskočiti je Klara Cetkin, jer je na njen prijedlog prihvaćen i ustanovljen 'Međunarodni dan žena', sa strategijom promovisanja jednakih prava, uključujući i demokratsko pravo glasa za žene. Organizovala je proslavu prvog „Međunarodnog dana žena”, 8. marta 1911. godine.
„Onaj ko dopušta da kapitalisti tlače radnike, dopušta i da muškarci tlače žene. One će ostati potlačene sve dok ekonomski ne budu nezavisne. Ako je cilj da žena postane slobodno ljudsko biće, onda joj ne treba oduzimati rad, niti skraćivati radno vreme, niti ograničavati oblasti u kojima može da radi“, poručila je tada Cetkin.
Roza Parks
"Voljela bih da ostanem zapamćena kao osoba koja je htjela da bude slobodna… s nadom da će i drugi ljudi biti slobodni."
Rosa je preko noći postala glavna figura pokreta za građanska prava u Americi.
1. decembra 1955. godine 42-godišnja Afro- amerikanka, krojačica Rosa Parks, odbila je da se odrekne mjesta u autobusu kako bi umjesto nje sjeo putnik bijelac. Ovo je izazvalo bojkot koji je trajao 381 dan, dok grad nije ukinuo zakon za sprovođenje rasne podjele u javnim autobusima.
Neustrašiva Rosa se borila za odbacivanje rasnog odvajanja zbog čega je postala prva dama građanskih prava. Dan kada je uhapšena će se zauvijek pamtiti kao dan Rose Parks.
Nora Efron
"Trudim se da pišem djela za žene koje su tako komplikovane i zanimljiva kao što žene zapravo i jesu."
Novinar, esejista, dramski pisac, scenarista, romanopisac, producent, reditelj - ona je sve to radila. Nora Efron se borila za rodnu nejednakost u industriji koja je još uvijek pogrešno predstavljana pred kamerama kao i iza scene.
Pored uspješne novinarske karijere, Nora je kasnije postala holivudski scenarista koji je odgovaran za nastanak možda najromantičnije komedije svih vremena 'When Harry Met Sally'.
Pored karijere u svetu filma, Nora je i u književnosti ostavila traga. Njene knjige su jedinstvene, duhovite, oštroumne i s vremena na vrijeme imaju srceparajuć uvid u njen privatan život.
U starom ženskom liberalnom koledžu za umjetnost u Velsli, ona je slavno rekla: "Iznad svega, budite junakinja svog života, a ne žrtva."
Amelija Erhart
"Žene moraju da pokušavaju da urade stvari kao što bi muškarci pokušali. Kada ne uspiju, njihov neuspjeh treba da bude izazov drugima."
Amelija Erhart je prva žena pilot koja je letjela sama preko Atlantskog okeana 1928. godine, a zapravo je šesta žena koja je dobila dozvolu za pilotiranje.
Početkom 1931. godine, Amelija se pridružila organizaciji "Ninety-Nines" koja je okupljala žene pilota kako bi ohrabrila žene u avijaciji. Ona je jednom opisala strah kao "papirne tigrove", dodajući da je ona uvijek svjesna opasnosti.
"Želim to da uradim jer to želim da uradim", rekla je Amelija. Tokom pokušaja da obiđe svijet 1937, Erhartova je nestala iznad centralnog Pacifika i nikada nije pronađena. Njen konačni neuspjeh je postao kao što je jednom rekla, izazov za sve nas.
Valentina Tereškova
"Ako žena može raditi na pruzi u Rusiji, zašto ne može da leti u svemiru?"
1963. godine, Valentina, bivši tekstilni radnik iz Sovjetskog Saveza je postala prva žena u svemiru, kružeći Zemljom čak 48 puta stavljajući prethodna četiri američka astronauta (sve muškarci) na stub sramote kada je spojila 36 leta. I ne samo to, ona je uspjela da ostvari više vremena leta, od ukupno spojenog vremena svakog američkog astronauta koji je letio prije nje.
Imala je samo 26 godina.
Nastavak pročitajte na sljedećoj strani!
