Društvo

Međunarodni dan močvara: Ekosistemi koji održavaju život

Autor Dušan Volaš

Močvare kao veoma bitna staništa pružaju mnogo koristi, poput prečišćavanja i regulisanja voda, skladištenja gasova staklene bašte, proizvodnje bio-mase, a ujedno su skloništa i staništa za mnoge vrste, navodi Centar za životnu sredinu povodom Međunarodnog dana močvara.

Izvor: Epriroda.rs.ba

Iz ovog Centra su napomenuo da su pored Bardače, po Ramsarskoj konvenciji, u BiH zaštićeni Livanjsko polje i Park prirode Hutovo blato.

Međunarodni dan močvara obilježava se 2. februara od 1971. godine, a ovogodišnja tema je "Močvare i dobrobit ljudi" čiji je cilj da naglasi njihovu povezanost sa ljudskim životima.

Iz Centra za životnu sredinu ističu da ekolozi ulažu napore da spasu Tišinukod Šamca i Gromiželj kod Bijeljine, dva močvarna područja u Republici Srpskoj, naglasivši kako je prije 10 godina u Bardači napravljen ekocid.

"Godinama smo upozoravali i opominjali o ovom slučaju. Nećemo dopustiti da Bardača bude zaboravljena. Takođe smo uvjereni da je oporavak moguć, jer močvarni ekosistemi imaju veliki kapacitet za obnovu, te se uz stručno upravljanje Bardači može relativno brzo vratiti stari sjaj", istakla je Nataša Crnković, koordinatorka programa Biodiverzitet i zaštićena područja.

Iz banjalučkog CZZS tvrde da Livanjsko polje još ne uživa zaštitu po domaćem zakonodavstvu, iako je prijedlog za proglašenje zaštićenog pejzaža na stolu nadležnih već treću godinu. Kao primjer svijetle tačke zaštite i upravljanja močvarnim staništem navode primjer zaštićenog staništa Tišina, koje se nalazi na teritoriji opštine Šamac.

"Ova lokalna zajednica polako, ali ispravno uviđa sve koristi od očuvanja tog osjetljivog močvarnog kompleksa", navode iz CZZS.

Na sajtu posvećenom Svjetskom danu močvara je navedeno da je svaka močvara važna i da se svaki trud računa, te da ljudi zavise od tih ekosistema koji održavaju život.

DCIM\101MEDIA\DJI_0828.JPG
Izvor: Centar za životnu sredinu

Kako ističu, močvare se uništavaju neodrživim poljoprivrednim praksama koje su glavni uzrok gubitka močvara, te isušivanjem i nasipanjem.

Nataša Crnković dodaje da se nada da će ovakvih svijetlih primjera biti sve više.

"Ne želimo da se slučaj Bardače ponovi bilo gdje, te da se propuste šanse da se močvarna staništa očuvaju i razvijaju na način koji će donijeti dobrobit lokalnom stanovništvu. Kada govorimo o močvarnim staništima u BiH, važno je pomenuti i ribnjak Saničani kod Prijedora, koji predstavlja jedno od važnijih staništa za ptice i druge močvarne vrste u ovom dijelu države. Očekujemo da će vlasti ozbiljno da pristupe novom sistemu upravljanja nad ovim ribnjakom, jer postoje naznake da će Vlada Republike Srpske da kupi ribnjak u skorijem periodu, obzirom da je ribnjak u stečaju".

Mnoga močvarna područja, posebno ona u blizini gradova, zagađena su ljudskim aktivnostima i nedavno su dodatno degradirana plastičnim zagađenjem, što pogoršava trostruku planetarnu krizu klimatskih promjena.

"Obnova močvara je ključna za prevazilaženje krize klime i za postizanje ciljeva održivog razvoja za dobrobit svih ljudi", navodi se na sajtu.

Globalne procjene su da jedan od osam ljudi zarađuje za život od močvarnih područja kroz obezbjeđivanje hrane, zaliha vode, prevoza i drugih aktivnosti.

"Ova staništa gubimo tri puta brže nego šumska i taj trend se ubrzava. Od 1970. godine je izgubljeno najmanje 35 odsto močvarnih područja na nivou planete", naveli su na sajtu posvećenom Svjetskom danu močvara.