Povodom 2. februara, Međunarodnog dana močvara, ekološki aktivisti iz Bosne i Hercegovine pozivaju nadležne institucije da u što hitnijem roku zaštite Livanjsko polje, jedno od tri područja u BiH zaštićena međunarodnom Ramsarskom konvencijom.
Nacrt Zakona o proglašenju zaštićenog pejzaža “Livanjsko polje” već nekoliko mjeseci stoji u ladicama opština Livno, Bosansko Grahovo i Tomislavgrad, a Zoran Šeremet iz organizacije WWF Adria ističe da je dokumentacija potrebna da bi se Livanjsko polje proglasilo zaštićenim već neko vrijeme na razmatranju kod nadležnih tijela u gradovima i županiji.
“Ipak o ovome se do sada nitko nije oglasio niti se vodila ozbiljnija rasprava. Potrebno je uložiti dodatne napore na svim nivoima, jer zaštićena područja ne čuvaju samo prirodne resurse, već i kulturne i istorijske vrijednosti, poboljšavaju fizičko i mentalno zdravlje ljudi i potiču održivi razvoj. Radi toga ćemo nastaviti aktivno zagovarati, ali i ponuditi podršku lokalnim vlastima u pravcu ostvarivanja zaštite ovog područja”.
Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu podsjeća da je Livanjsko polje, kao i sva kraška polja, svojevrstan fenomen sa bogatom mrežom podzemnih i površinskih voda u povremenim i stalnim tokovima, bogatom florom (858 vaskularnih biljaka, od kojih je 12 endemično) i faunom.
“Impresivan je podatak da je u ovom području do sada registrovano 269 od ukupno 351 vrsta ptica zabilježenih u čitavoj BiH, te je krajnje vrijeme da argumente o biološkoj i kulturnoj važnosti ovog područja stavimo u funkciju zaštite i dugoročnog održivog upravljanja”.
Ovo izuzetno vrijedno područje trpi velike antropogene pritiske zbog jako niske svijesti stanovništva, što potvrđuje Goran Topić iz Udruženja Naše ptice koji navodi da je tokom rada na terenu u Livanjskom polju locirano više od 140 ilegalnih deponija, od kojih se više od polovine prostire na površinama većim od 100 m2, a neke premašuju površinu od 50.000 m2.
“Na deponijama se nalaze razni tipovi građevinskog, komunalnog i animalnog otpada. Obzirom na to da Livanjsko polje u određenom periodu godine plavi, u vodu dolaze razni tipovi otrova i raznih hemikalija, čime dolazi do kontaminacije vode, ali i velikih površina zemljišta, što dalje direktno ugrožava zdravlje i živote, kako ljudi, tako i domaćih i divljih životinja. Ne treba zanemariti ni negativan uticaj nekontrolisanog odlaganja otpada na turizam, koji se zadnjih godina intenzivno razvija na ovom prostoru”.
Još veći i možda ozbiljniji problem predstavljaju požari, koji se svake godine javljaju kao posljedica nekontrolisanog spaljivanja žetvenih ostataka, suve trave i korovskih biljaka na nepokošenim livadama i pašnjacima.
Kako navode, podaci preuzeti sa satelitskih snimaka pokazuju da svake godine izgori u prosjeku jedna trećina polja, a od 2012. godine do danas, spavljivanje je pretrpjelo više od tri četvrtine polja. Požari često zahvataju delove tresetišta u Ždralovcu, koje sa biodiverzitetskog aspekta predstavlja vjerovatno najvažniji dio polja. Uz to, tresetište akumulira ogromne količine CO2, a njegovim sagorijevanjem se oslobađaju gasovi staklene bašte, čađi i druge štetne supstance koji povećavaju učestalost respiratornih problema. Nisu rijetki ni slučajevi da požari zahvataju imovinu, a mogu dovesti i do trovanja ljudi ugljen monoksidom.
Pored svih problema i prijetnji, savjesni građani iz lokalne zajednice predstavljanju pozitivan primjer kako čuvati i promovisati ovaj specifični kraj. Tako Udruga Naša baština djeluje na prostoru kraških polja dugi niz godina, te je neprestalno ukazivala na probleme požara, deponija, krivolova i drugih ilegalnih radnji.
“U protekle tri godine posvetili smo se rješavanju problema, pa smo kroz razne projekte omogućili vatrogasnu opremu za 30 farmera, zatim smo u suradnji sa lokalnim aktivistima pod nazivom tomislavgrad.public prikupili preko 20 tona otpada u 50 naselja u opštini Tomislavgrad, potom smo u saradnji sa speleološkim društvom Mijatovi Dvori sanirali više speleoloških objekata od otpada, sanirali ilegalne deponije u suradnji sa mjesnim zajednicama Brišnik i Stipanići i još mnogo toga smo uradili u polju znanstvenog i istraživačkog rada. Danas su rezultati vidljivi u svim smjerovima, a ponajviše u svijesti lokalnog stanovništva o nanošenju štete svome okruženju i samima sebi”, kazao je Ante Braovac iz Udruge Naša baština.
Da je Livanjsko polje veliki turistički potencijal, ističe Ante Perković koji zajedno sa suprugom organizuje kanu safari i posmatranje ptica na rijeci Sturbi.
“Uz divlje konje, koji su na brojnim platformama predstavljeni kao broj 1 destinacija u BiH, tu je i najveća močvara u BiH za velikom bioraznolikosti gdje je zabilježeno 77 odsto svih vrsta ptica u BiH. Kad na to dodamo da je posmatranje ptica ili birdwatching najbrža rastuća grana turizma u današnje vrijeme, onda dolazimo i do zaključka kako bi proglašenje zaštite dodatno pridonijelo razvitku turizma. Ovo najveće kraško polje na svijetu nudi brojne turističke potencijale, ponore, pećine, jame, tri stalne rijeke i neke povremene, dva jezera na kojima je moguće kupanje, plus nekoliko prekrasnih planina u okruženju. Kad bi došlo do proglašenja zaštite možemo samo zamisliti koliko bi zajednica imala od daljnjeg turističkog razvoja, jer kad krenem od sebe znam koliko je primamljivo posjetiti neki nacionalni park, park prirode ili slično”.
U narednom periodu će ekološka udruženja nastaviti zahtijevati od nadležnih lokalnih i kantonalnih vlasti ozbiljnije korake koji će dovesti do konačne zaštite ovog područja, saopštili su iz Centra za životnu sredinu.
