Iako domaće tržište obiluje pčelinjim proizvodima, proizvođači i konzumenti se suočavaju sa pojavom falsifikovanja. Stručnjaci upozoravaju da nikakva druga hrana ne bi se smjela stavljati na tržište pod nazivom "med" jer se time obmanjuje krajnji potrošač.
Med je nezamjenjiva namirnica u zdravoj ljudskoj ishrani koja se zbog svoje nutritivne vrijednosti i ljekovitih svojstava koristi od davnina. Po definiciji, med je proizvod koji proizvode pčele i kojemu se ništa ne smije dodavati ili oduzimati kako bi zadržao svoja karakteristična svojstva.
Iz JU Veterinarski institut Republike Srpske "Dr Vaso Butozan" za Mondo ističu da je na tržištu sve prisutniji med ne samo lošijeg kvaliteta već i med za koji postoji sumnja da je falsifikovan.
"Proizvod koji se deklariše pod nazivom 'med' vizuelno je sličan medu, ali ne ispunjava zahtjeve kvaliteta za med, posebno u pogledu sadržaja hidroksimetilfurfurala (HMF - nastaje raspadom fruktoze, jednim od glavnih šećera koji se nalaze u medu)-a, saharoze i aktivnosti dijastaze.
Dijastazni broj ne smije biti manji od 8, osim ako je riječ o medu koji prirodno ima smanjenu količinu enzima, npr. citrusni medovi i sadržajem HMF ne većim od 15 mg/kg i dijastaznim brojem ne manjim od 3", rekla nam je dr Biljana Pećanac.
Prema njenim riječima, HMF (5-hidroksi-2-furaldehid ili hidroksimetilfurfural) je ciklični aldehid nastao u medu dehidratacijom heksoza u kiseloj sredini i takođe je jedan od pokazatelja kvaliteta meda.
"Sadržaj HMF može poslužiti kao pokazatelj svježine i prerade meda jer se ne može naći u svježim namirnicama, ali i kao pokazatelj falsifikovanja meda", rekla nam je Pećanac i istakla da se med može falsifikovati na dva načina: "Bez pčela - otapanjem običnog šećera saharoze, grožđanog šećera, visokofruktoznih kukuruznih pripravaka pomoću vode u gusti sirup, korišćenje glukoze, falsifikovanje saharozom. Drugi način je pomoću pčela, odnosno u kanti ili u košnici - prihrana pčela sa običnim šećernim sirupom i pogačama, miješanje medom sa pripravcima lažnog meda", objasnila je ona.
Stručnjaci Instituta "Dr Vaso Butozan" od 1. januara 2023. do 24. jula 2024. godine su ispitivali ukupno 381 parametara kvaliteta meda u 117 uzoraka. Od toga je provedeno: 89 analiza HMF-a, 78 dijastaze, 60 saharoze, 61 redukcionih šećera, 20 vode, 17 kiselosti, 22 električne provodljivosti, 17 pepela, i 17 materija nerastvorljivih u vodi.
Na osnovu rezultata dobijenih ispitivanjem pojedinačnih parametara kvaliteta meda, kod 11 uzoraka meda utvrđena je neusklađenost sa zahtjevima propisa. Od toga je 8 uzoraka je imalo povećani sadržaj HMF, u 6 uzoraka je imalo manji sadržaj dijastaze, jedan viši sadržaj saharoze, a jedan nižu elektroprovodljivost.
"Najviše neusklađenosti utvrđeno je za sadržaj HMF-a i dijastaze. U dva uzorka meda utvrđene su vrlo visoke vrijednosti HMF-a (503,7 mg/kg, 2359,2 mg/kg), a istovremeno nije utvrđena dijastaza (0 DN), što budi sumnju da je med falsifikovan", kaže nam dr Biljana Pećanac.
Kako bi se potvrdila sumnja na falsifikovanje, tvrdi, potrebno je dokazati autentičnost meda praćenjem sljedivosti proizvodnje meda kod pčelara te primjenom sofisticiranih metoda u laboratorijama za prepoznavanje falsifikovanog meda.
"U cilju zaštite zdravlja potrošača, važno je kontinuirano pratiti kvalitet i zdravstvenu ispravnost meda u Republici Srpskoj i poduzimati efikasne mjere za sprječavanje falsifikovanja meda i obmane potrošača davanjem netačnih informacija o kvalitetu meda", zaključila je sagovornica Mondo portala.
Uvoz višestruko veći od izvoza
Vrijednost uvoza meda (ukupno blizu 469 tona) iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosila oko 3,5 miliona KM, dok je ukupan izvoz (oko 1,5 tona) u istom periodu iznosio tek oko 44 hiljade KM, podaci su koje je za Mondo dostavila Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Med se iz BiH u 2023. godini u najvećem dijelu izvozio u Jordan (oko 1 tone), Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate... Uvozna tržišta bila su Hrvatska (oko 213 tona), Turska, Srbija, Sjeverna Makedonija i Novi Zeland.
Tragom istraživanja: Agencija za bezbjednost hrane i podaci ispitivanja
Agencija za bezbjednost hrane BiH tokom prošle godine na zahtjev subjekata u poslovanju sa hranom ispitivala je 269 uzoraka meda, pri čemu je utvrđeno da 20 uzoraka (7,43%) nije u skladu sa važećim propisima.
Kako su pojasnili za Mondo od ukupnog broja uzoraka na fizičko-hemijske parametre je analizirano 240 uzoraka od čega 48 nije bilo u skladu sa važećim propisima. Na mikrobiološke parametre ja analizirano 29 uzoraka, a od toga je jedan uzorak bio neodgovarajući.
"U sklopu službene kontrole je ukupno uzeto 118 uzoraka meda, od čega 17 uzoraka nije odgovaralo propisnim parametrima. Najčešći uzroci neusklađenosti sa propisanim parametrima mogu biti neodgovarajući način skladištenja, prerade, nepotpune informacije na deklaraciji proizvoda i patvorenje (falsifikovanje) meda", pojasnili su.
Republički inspektorat: Od 13 uzoraka jedan neispravan
U Republičkom inspektoratu Republike Srpske rekli su za Mondo da su njihovi inspektori za hranu je u proteklom periodu vršili i uzorkovanje meda na unutrašnjem tržištu Republike Srpske, a u cilju kontrole zdravstvene ispravnosti i kvaliteta. Iz maloprodajnih objekata uzeto je 13 uzoraka meda koji su dostavljeni na laboratorijsku analizu. Nakon izvršenih analiza, samo jedan uzorak je ocijenjen kao neispravan u pogledu sadržaja HMF-a i aktivnosti dijastaze
"Prilikom uzorkovanja inspektori su posebnu pažnju obratili na maloprodajnu cijenu meda, odnosno birali su proizvode sa nižom cijenom, a koja može biti osnov za sumnju u kvalitet", pojasnili su.
Savjet potrošačima: "Kvalitetan proizvod nije samo hrana nego je i lijek"
Domaći pčelari tvrd da proizvodnja meda kod nas i u regionu nije na zadovoljavajućem nivou. Tvrde da ljudi posebno treba da obrate pažnju na deklaracije takvih proizvoda gdje je uglavnom naznačeno da je to mješavina meda iz EU i drugih zemalja.
"Jako bitan faktor je i nelojalna konkurencija jer postoji dosta uvoznog meda koji je preplavio naše prodavnice i tržne centre zbog čega se treba raditi na edukaciji potrošača. Ono što je jeftino nije nužno da bude kvalitetno i zdravo", rekao nam je Branislav Popović, direktor zadruge "Krajinamed".
Njegov savjet kao pčelara jeste da potrošači med kupuju isključivo kod provjerenih proizvođača tj. pouzdanih domaćih pčelara.
"Kvalitetan proizvod nije samo hrana nego je i lijek", istakao je sagovornik Mondo portala.
Napomena: Preuzimanje teksta, dijelova teksta, vijesti, autorskih fotografija i video snimaka dozvoljeno uz vidljivo navođenje izvora i linka ka Mondo portalu.
(Mondo)