Problem deponije kiselog "gudrona" u Modriči prisutan je više od 40 godina. Iako na ovu ekološku bombu upozoravaju mještani i aktivisti, korištena motorna i industrijska ulja sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom i dalje su velika prijetnja zdravlju i ekologiji.
Podsjetimo, požar koji je u Gudronskoj jami buknuo 14. avgusta u jednom trenutku je prijetio i kućama koje su od ovog mjesta udaljene svega stotinak metara vazdušne linije. Prema posljednjim informacijama, vatra na ovoj lokaciji i dalje tinja, a zbog drastično povećanih vrijednosti zagađenih čestica u vazduhu početak nove školske godine u Modriči doveden je u pitanje.
Načelnica Službe za higijenu u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Vesna Rudić Grujić nedavno je izjavila da je Gudronska jama u Modriči ekološki problem i da su vrijednosti određenih zagađivača koji dovode do štetnih posljedica po zdravlje stanovništva povećane 200, pa čak i 500 puta.
"Trebamo helikoptere, drugog izbora nemamo"
Načelnik Modriče Jovica Radulović smatra da rezultati narednog mjerenja kvaliteta vazduha neće biti zadovoljavajući imajući u vidu da vatra konstantno tinja i da su isparavanja velika.
"Uputićemo zvaničan dopis Republičkoj upravi civilne zaštite i Oružanim snagama BiH da pošalju helikoptere jer drugog izbora nemamo", rekao je Radulović i dodao da bi danas ili najkasnije sutra trebalo da bude ponovljeno mjerenje kvaliteta vazduha u ovoj lokalnoj zajednici.
Radulović ističe da će to biti treće mjerenje otkako je planula Gudronska jama, te da od rezultata zavisi i da li će djeca na vrijeme krenuti u školu.
"Mještani koji stanuju u blizini požarišta pridržavaju se mjera i nastoje što manje vremena da provode na otvorenom. Međutim, ljeto je i sve je više vjenčanja, krštenja, ljudi se okupljaju i teško je to sve zabraniti, a još teže iskontrolisati. Život ne može stati i ne treba da stane", kazao je prvi čovjek Modriče za današnje izdanje "Glasa Srpske".
Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić je potvrdio da je svakodnevno na vezi sa načelnikom Modriče te da će, čim zahtjev stigne, na njega odgovoriti u najkraćem mogućem roku.
"Postoje procedure koje moramo ispoštovati. Čim dobijemo zahtjev, uputićemo ga na Helikopterski servis RS. Problem je što su u Hercegovini opet aktivirani požari, u Gacku smo uspjeli riješiti, međutim, gori ponovo na Tjentištu. Izaći ćemo u susret gdje god ima požara", rekao je Trninić dodavši da su ljudi na izmaku snage.
U Domu zdravlja u toj opštini kažu da nema zvanično prijavljenih pacijenata čije se zdravstveno stanje može dovesti u vezu sa dešavanjima u Gudronskoj jami, dok prema riječima stručnjaka za zaštitu životne sredine, tek kada isparavanja potpuno prestanu, trebalo bi od 24 do 48 časova da vazduh bude potpuno čist.
Sve ostalo na obećanjima
U periodu od 1967. do 1992. godine u Rafineriji ulja Modriča prikupljana su otpadna motorna i industrijska ulja sa prostora bivše Jugoslavije, nakon čega su tretirana tehnološkim postupkom sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom. U tom postupku kao nus proizvod nastajao je rafinerijski otpad (kiseli gudron), koji je odlagan na lokalitetu Garevac u lagunama nastalim iskopavanjem šljunka.
Procijenjena količina deponovanog otpadnog materijala se kreće od 20 do 25 hiljada tona. Iako na njegovu opasnost upozoravaju mještani i ekološki aktivisti, vlasnici rafinerije do danas nisu riješili ovaj problem, a obećanja da će se to dogoditi datiraju još u 2009. godine.
Rafinerija u Modriči u vlasništvu je "Optima grupe", čiji je osnivač ruska kompanija NjeftegazInKor, firme kćerke ruskog državnog preduzeća Zarubežnjeft. Opština Modriča je nakon rata dodijelila placeve u blizini ove lokacije izbjeglicama i raseljenim licima koji su sagradili kuće nedaleko od "gudronske" rupe. Brojni Modričani svjedoče da u posljednjh nekoliko dana otkad se dogodio požar vazduh u Modriči i okolini osjetno smrdi.
Ministarstvo: Rafinerija obavezna da sanira Gudronsku jamu
Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srni je ranije rečeno da Rafinerija ulja Modriča ima obavezu da sanira Gudronsku jamu, koja se nalazi izvan kruga rafinerije, jer su ekološkom dozvolom, koja je izdata ovom preduzeću, naložene mjere koje podrazumijevaju održavanje područja oko gudronske jame prije sanacije, kao i samu sanaciju.
U Ministarstvu su napomenuli da postoji dinamički plan prema kojem je Rafinerija ulja dužna da to sanira do isteka roka važenja ekološke dozvole, a to je do 2025. godine.
"Ministarstvo će, kao i do sada, pružiti stručnu pomoć u okviru svojih nadležnosti, kako bi se gudronska jama u Modriči sanirala na ekološki prihvatljiv način", istakli su u Ministarstvu.
"Crna tačka" u srcu modričkog naselja
Pored Gudronske jame u Modriči postoji još nekoliko mjesta sa većim zagađenjem životne sredine, koje je Vlada RS navela kao "crne tačke". Prema dokumentu "Strategija upravljanja otpadom 2017-2026. godine" lokacije koje su opterećene otpadom nakon dugotrajnog neadekvatnog upravljanja se nalaze i u Foči, Brodu, Banjaluci, Srebrenici i Višegradu.
Ekološki najrizičnija mjesta u Srpskoj, prema ovom dokumentu, takođe su Rafinerija nafte Brod (lokacija "gudrona" u krugu rafinerije), Rudnik olova i cinka "Sase" Srebrenica (lokacija na kojoj se nalazi „jalovište od flotacije koncentrata rude olova i cinka), lokacija "crvenog mulja" u Zvorniku. Takođe, na listi su i hidroelektrane (HE) Bočac i Višegrad, sa problemom plutajućeg otpada koji se skuplja na lančanicama (mrežama koja drže otpad) na vještačkim jezerima.
(Mondo)