• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ekološka opasnost: Da li znate koje su to "crne tačke" u Srpskoj? (FOTO/VIDEO)

Autor Nikolina Damjanić

Otpad na vještačkom jezeru na Drini kod Višegrada, čije slike su nedavno obišle svijet, jedna je od "crnih" ekoloških tačaka u Republici Srpskoj.

 Slike.jpg Izvor: Mondo/Anadolija/Impuls portal/RTRS

U RS postoji nekoliko lokacija sa većim zagađenjem životne sredine, koje je Vlada RS navela kao "crne tačke" u Strategiji upravljanja otpadom 2017-2026. godine, a nalaze se u Foči, Brodu, Modriči, Banjaluci, Srebrenici i Višegradu.

U pitanju su lokacije koje su opterećene otpadom nakon dugotrajnog neadekvatnog upravljanja (otpad iz proizvodnje đubriva, tekstilne industrije, otpad od ostatataka ambalaže boja, lakova, pesticida i sl.).

Ekološki najrizičnija mjesta u Srpskoj , prema ovom dokumentu, su Rafinerija nafte Brod (lokacija „gudrona“ u krugu rafinerije), Rafinerija ulja Modriča (lokacija „gudrona“ koja je van kruga rafinerije), Rudnik olova i cinka "Sase" Srebrenica (lokacija na kojoj se nalazi „jalovište od flotacije koncentrata rude olova i cinka“), lokacija „crvenog mulja“ u Zvorniku. Takođe, na listi su i hidroelektrane (HE) Bočac i Višegrad, sa problemom plutajućeg otpada koji se skuplja na lančanicama (mrežama koja drže otpad) na vještačkim jezerima.

Kiseli otpad "gudron" u rafinerijama u Brodu i Modriči, koje su u vlasništvu ruske kompanije "Neftegazinkor" do danas nije adekvatno saniran. Riječ je o otpadu koji nastaje pri preradi upotrebljavanih motornih i industrijskih ulja sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom.

Gudronska jama na lokalitetu Garevac
Izvor: Impuls Portal

U periodu od 1967. do 1992. godine u Rafineriji ulja Modriča prikupljana su otpadna motorna i industrijska ulja sa prostora bivše Jugoslavije, nakon čega su tretirana tehnološkim postupkom sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom. U tom postupku kao nus proizvod nastajao je rafinerijski otpad (kiseli gudron), koji je odlagan na lokalitetu Garevac u lagunama nastalim iskopavanjem šljunka.

Opština Modriča je nakon rata dodijelila placeve u blizini ove lokacije izbjeglicama i raseljenim licima koji su sagradili kuće nedaleko od "gudronske" rupe.

Kiseli otpad
Izvor: Impuls Portal

Procijenjena količina deponovanog otpadnog materijala se kreće od 20 do 25 hiljada tona

Iako na njegovu opasnost upozoravaju mještani i ekološki aktivisti, vlasnici rafinerije do danas nisu riješili ovaj problem, a obećanja da će se to dogoditi datiraju još u 2009. godine.

Saniranje deponije ovog opasnog hemijskog otpada nekoliko puta obećala je i Vlada Republike Srpske. O "gudronskoj jami" govorio je premijer Radovan Višković u Narodnoj skupštini, a resorna ministarka Srebrenka Golić posjetila je Garevac 2021. godine.

Minsitarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić
Izvor: mondo.ba

Predstavnici Vlade su sredinom 2019. godine posjetili Antverpen u Belgiji, gdje im je prezentovan način na koji je ova država izvršila zbrinjavanje ovakve vrste otpada, koji bi mogao da se primjeni i za rješavanje problema kod Modriče. Međutim, sve je ostalo samo na pregovorima.

Ništa bolja situacija nije ni u rudniku Sase kod Srebrenice gdje je 2018. godine došlo do pucanja brane koja zadržava jalovište rude. Dio jalovine tada se izlio u Sašku rijeku i završio u Drini. To nije prvi put, jer je slična situacija zabilježena i krajem 80-ih godina. Inače, rudnik posluje unutar gradiškog preduzeća "Gros", čiji je većinski vlasnik engleska kompanija “Mineko”.

Brana jalovišta u Rudniku olova i cinka Sase
Izvor: Anadolija

Prošle godine u oktobru obećana je izgradnja nove deponije flotacijske jalovine na lokaciji "Prosjecala" u blizini Rudnika, ali još uvijek do toga nije došlo.

Rudnik olova i cinka Sase kod Srebrenice
Izvor: Gross

Između zvorničkih povratničkih naselja Klisa, Durakovići i Čelišmani se nalazi jezero crvenog mulja u koji dolazi otpad nekadašnje fabrike glinice Birač Zvornik, današnje Alumine. Mulj je opasna mješavina vode i otpadaka poslije eksploatacije aluminijuma koji sadrže i teške metale. Ova firma se bavi preradom boksitne rude po Bayer-ovom postupku i proizvodnjom različitih vrsta hidrata i glinica. Brana izgrađena je još 1978. godine

Jezero crvenog mulja
Izvor: RTRS

Menadžment kompanije Alumina u nekoliko navrata je isticao da ulažu velika sredstva u podizanje i održavanje brane. U 2019. godini tekli su radovi u jačanju portpornog tijela, a za čiju namjenu je uloženo 1.7 miliona maraka.

Prema projektu predviđena je maksimalna visina brane crvenog mulja od 65 metara, a nadvišenje brane je rađeno u dvije faze. U prvoj fazi urađena je brana do visine od 20 metara, a u drugoj fazi još 40 metara. Stanovnici iz obližnjih kuća (koji nisu u sistemu javnog vodosnabdijevanja) u više navrata su upozoravali da se ne ispituju uzorci njihove vode za piće, kao i tla.

Što se tiče Hidroelektrana Bočac i Višegrad, veliki problem stvara plutajući otpad, izazvan divljim deponijama na obalama rijeka i bacanjem otpada u vodu. Nakon svake obilnije padavine na lančanicama se nagomila velika količina smeća.

Plutajući otpad kod HE Višegrad
Izvor: Dron.ba/YouTube

Nadležni organi, svaki put kada se neki od ovih ekoloških problema nađe u centru interesovanja javnosti, najave da će rješavanje problema biti pokrenuto s mrtve tačke, ali to rijetko rezultira adekvatnim rješenjima.

Problem svih "crnih tačaka" još uvijek je daleko od rješenja, sudeći po stanju na terenu, ali i po onome što se navodi u Stregiji upravljanja otpadom.

"Za navedene „crne tačke“ je potrebno sprovesti detaljna istraživanja na terenu, te na osnovu tehnoloških rješenja sanacije, odnosno planova sanacije, izraditi studije izvodljivosti radi mogućnosti finansiranja sanacije vanjskim sredstvima tj. pretpristupnim fondovima EU budući da se radi o starim zagađenjima i visokim finansijskim iznosima sanacije", navodi se u Strategiji upravljanja otpadom u RS za period do 2026. godine.

(MONDO)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE