Iako već mjesecima u banjalučkom naselju Lauš postoji kontejner za odlaganje sitnog elektronskog otpada, on se ne koristi dovoljno i na predviđen način. Takođe, firma koja se ponudila da će prevoziti otpad još nije obaviještena za odvoz, saznaje Mondo.
Podsjećamo, postavljanje ovog kontejnera, za sada jedinog u Banjaluci i Srpskoj, inicirali su udruženja građana "Zeleni Lauš" i "Area", u okviru projekta "Čisto da se zna" UNDP Accelerator Lab-a.
Dijana Zrnić, predsjednica Udruženja građana "Zeleni Lauš" koje je banjalučkim osnovcima u proteklom periodu organizovalo radionice vezane za ovu problematiku, za naš portal tvrdi da to nije dovoljno i da je potrebna kontinuirana edukacija za podizanje ekološke svijesti svih građana.
"Kontejner na Laušu se ne koristi dovoljno jer građani nisu upoznati sa njegovim postojanjem. Pojedini i pored natpisa u njega ubacuju sve i svašta, pa čak i staru garderobu iako u neposrednoj blizini postoji kontejner za odlaganje polovne odjeće", rekla nam je Zrnićeva.
Naša sagovornica je ranije istakla da imaju saradnju sa firmom "Green Tank" iz Gradiške koja se bavi prikupljanjem elektronskog otpada i da su njihovi kamioni spremni da dolaze u Banjaluku zbog jednog kontejnera. Međutim, u ovoj firmi saznajemo da iz Banjaluke još uvijek nisu dobili poziv za pražnjenje kontejnera.
"U Banjaluku dolazimo na poziv firmi sa kojima imamo ugovor. Što se tiče Gradiške elektronski otpad prikupljamo jednom godišnje u sklopu proljećnog uređenja kada građani na određenim lokacijama iznose kabasti otpad. Sav elektroski otpad uglavnom izvozimo u Njemačku i Austriju", rekao nam je Mladen Tešević, direktor pomenutog preduzeća.
Milana Mišić iz NO "Area" za naš portal kaže da se elektroskog otpada prikupi vrlo malo, dok su veće količine dogovorene sa Osnovnom školom "Sveti Sava".
"Prije mjesec dana prikupljeno je pola kontejnera takvog otpada. Kontejner je zaključan tek nedavno", rekla nam je kratko Mišićeva.
Iako pouzdanih podataka nema, procjene kažu da je u BiH 2019. godini nastalo 27 hiljada tona EE otpada, odnosno 7,8 kg po stanovniku. Takođe, kao i u većini zemalja sa srednjim i niskim prihodima i u BiH infrastruktura za upravljanje e-otpadom još uvijek nije u potpunosti razvijena ili, u nekim slučajevima, u potpunosti nedostaje.
Prema zakonu o upravljanju otpadom Republike Srpske zabranjeno je odlaganje električnog i elektronskog otpada bez prethodnog tretmana. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske pred sam kraj 2021. godine objavilo je radne verzije novog Pravilnika o upravljanju istrošenim baterijama i akumulatorima i Pravilnika o upravljanju otpadnim gumama.
Pravilnikom je zabranjeno istrošenu bateriju ili akumulator baciti u miješani komunalni otpad, miješati sa drugom vrstom otpada i sa drugim materijama ili materijalima koji nisu otpad. Takođe, svako kretanje istrošenih baterija i akumulatora prati odgovarajuća dokumentacija o kretanju otpada u skladu sa Zakonom i posebnim propisima.
Sve sakupljene istrošene baterije i akumulatori u RS će se posebno tretirati, a proizvođači, uvoznici i trgovci baterija i akumulatora, kao i uređaja koji ih sadrže , dužni su da na ambalaži ili pratećoj dokumentaciji, istaknu informaciju o obavezi odvojenog sakupljanja istrošenih baterija i akumulatora, te da navedu upute o načinu postupanja sa istrošenim baterijama i akumulatorima. Istrošene baterije i akumulatore preuzimaće reciklažna dvorišta, serviseri, trgovci i drugi ovlašteni subjekti koji će imati dozvole za tu djelatnost.
Kako bi se EE otpad pravilno zbrinuo mora se sakupljati i odvajati odvojeno od ostalog otpada. U svijetu je ustaljena praksa da postoje kontejneri za odlaganje ovakve vrste otpada. Pojedini gradovi u BiH već uveliko imaju ulične kontejnere za e-otpad. Da li će isto uslijediti i u gradovima Srpske ostaje da se vidi.
"U okolini Banjaluke postoji firma koja se bavi proizvodnjom specijalizovanih kontejnera za EE otpad i cijena jednog iznosi 1.000 KM. Bilo bi dobro da sva banjalučka naselja imaju bar po jedan kontejner takve vrste", rekla nam je Dijana Zrnić, predsjednica Udruženja građana "Zeleni Lauš".
(MONDO)