Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira počeće danas u Sarajevu dvodnevno zasjedanje na kojem će razmatrati izbor novog visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, nakon što je Kristijan Šmit prije mjesec dana podnio ostavku.
Šmit je tada najavio da će ostati na funkciji do izbora novog visokog predstavnika, a predviđeno je da se tokom dvodnevnog zasjedanja PIK-a razmotre biografije najmanje tri kandidata.
Jedan od kandidata je američki političar i zvaničnik iz administracije Donalda Trampa Vilijam Ruger, dok su druga dva diplomate – Rene Trokaz, koji je došao na prijedlog Francuske, i Italijan Antonio Zanardi Landi, koji ima i podršku Sjedinjenih Američkih Država.
Da bi neki od predloženih kandidata bio izabran za novog visokog predstavnika potrebno je da dobije široku podršku država članica PIC, dok konsenzus među članicama Upravnog odbora nije nužan.
Proces izbora teče tako što se informacije o kandidatima dostavljaju zemljama članicama Upravnog odbora PIK, koje na sastanku razmatraju ko je od njih adekvatan za tu funkciju.
Članice PIK-a donose odluku ili odlažu njeno donošenje u zavisnosti od stavova svake od država, a proces razmatranja i odlučivanja se ponavlja sve dok jedan od kandidata ne bude izabran.
Izvori bliski PIK-a ne isključuju mogućnost da novi visoki predstavnik ne bude izabran na ovom zasjedanju. U tom slučaju bi bilo zatraženo još nekoliko sedmica za usaglašavanje stavova, s obzirom na razlike koje među članicama postoje u pogledu izbora kandidata, prenose mediji u BiH.
Upravni odbor PIK-a čine Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Evropska unija, Evropska komisija i Organizacija islamske saradnje (OIC), koju predstavlja Turska.
Ruska Federacija je 2021. godine saopštila da više neće učestvovati na sastancima PIK-a pod predsjedavanjem visokog predstavnika, dok je 2022. godine obustavila i finansiranje OHR-a.
U BiH je od 1995. godine, kada je utemeljena funkcija visokog predstavnika, djelovalo osam visokih predstavnika – Karl Bilt, Karlos Vestendorp, Volfgang Petrič, Pedi Ešdaun, Kristijan Švarc-Šiling, Miroslav Lajčak, Valentin Incko i Kristijan Šmit. Najduži mandat imao je Austrijanac Incko i trajao je 12 godina.
