Najnoviji podaci o femicidu su alarmantni - svakih deset minuta u svijetu jedna žena postane žrtva ubistva koje počini njen intimni partner ili drugi član porodice.
Tokom 2024. godine u BiH je ubijeno osam žena, rečeno je na današnjoj panel diskusiji pod nazivom “Rodno zasnovano nasilje i femicid: Teško kršenje ljudskih prava”, koja je održana u Banjaluci.
Upravo ovi podaci razlog su zašto su rodno motivisano ubistvo žene i načini za njegovu prevenciju u fokusu ovogodišnje kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”.
Promjene koje je potrebno učiniti u zakonodavstvu i uslugama podrške usmjerenim na borbu protiv nasilja nad ženama kako bi se spriječila eskalacija u njegov najekstremniji oblik – femicid, bile su tema događaja u Banjaluci o organizaciji UN Women, Gender centra RS, Ambasade Italije u BiH, OSCE-a i Fondacije “Udružene žene”. Učesnici su saglasni da je nasilje u porastu, kao i da svaki pojedinac mora učiniti ono što može u njegovoj prevenciji.
Predstavnica UN Women BiH Džo-En Bišop naglasila je da femicid ne smije postati naša svakodnevica, podsjećajući na jučerašnje ubistvo žene u Mostaru.
Prema podacima OSCE-a 70 odsto žena koje su trpile nasilje bude ubijeno nakon što napusti nasilnika.
„Nepokoloebljiva posvećenost u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i femicida ne smije biti samo težnja. To je nužnost. Zakonodavni okvir mora biti ojačan, a prava i sigurnost žena i djevojčica podržani. Pozivamo svakog pojedinca da zagovara ovu ključnu inicijativu i aktivno učestvuje u kreiranju društvenih promjena. UN Women će nastaviti raditi sa partnerima za sigurniju budućnost svih žena i djevojčica u Bosni i Hercegovini“, izjavila Bišop.
Ministar porodice, omladine i sporta RS Selma Čabrić u uvodnoj riječi istakla je da ovo ministarstvo godinama pruža podršku žrtvama nasilja, ali i aktivno radi na prevenciji nasilja u porodici, kroz zakonske izmjene.
“S obzirom na to da se svake godine priključujemo globalnoj kampanji '16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja' i da ove godine skrećemo pažnju na alarmantnu eskalaciju nasilja nad ženama poručujući da je svakih 10 minuta jedna žena ubijena u svijetu, pozivamo da se ujedinimo za okončanje nasilja nad ženama. Institucije Republike Srpske u svakoj prilici šalju poruku nulte tolerancije prema bilo kom obliku nasilja, pogotovo nasilja u porodici i nastavićemo da radimo s ciljem da nasilje u porodici svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavila je Čabrićeva.
Na pitanje o Zakonu o femicidu, koji je, nakon što je Vlada RS usvojila njegov Nacrt, povučen iz procedure, Čabrić je odgovorila da se to desilo zbog termina femicid, na koji su reagovale brojne organizacije.
“Mi nismo odustali od izmjena zakona niti isključujemo mogućnost da se femicid nađe u zakonu, ali Republika Srpska već ima dobar Krivični zakon koji nema milosti prema nasilnicima”, poručila je Čabrić.
Upravo to su konstatovali i ostali učenici panela, Gorica Ivić, direktorica Fondacije Udružene žene, profesor Pravnog fakulteta Mile Šikman, Tijana Arambašić Živanov ić iz Gender centra i Sonja Kavaz iz Perpetuum mobile.
Podsjetili su kako kazne za nasilnike moraju biti strože, sa ciljem da se pošalje poruka da nasilje nije prihvatljivo. Mile Šikman rekao je da Republika Srpska ima dobar pravni okvir i čitav niz zakona koji štite žene, ali da je problem primjena.
“Prvenstveno mislim na kaznenu politiku, jer se u praksi izriču blage kazne, iako zakonski postoje strože. Prema podacima koje imam vidljivo je da se za nasilje često izriču uslovne kazne, što ne bi smio biti slučaj. Moje lično mišljenje je da kaznena politika mora biti adekvatno primijenjena”, poručio je Šikman.
Naveo je primjere Austrije i Češke, gdje je u Austriji kazna za šamar pet godina zatvora.
“Imali smo primjer gdje je čovjek u BiH vršeći nasilje nad ženom govorio ‘nije ti ovo Austrija’ aludirajući na pomenutu kaznu. Češka takođe ima dobre primjere koje bismo mogli preuzeti, a to su oslanjanje na nevladin sektor kroz rad sa žrtvama, ali i nasilnicima kroz projekat kontrole bijesa. U Češkoj policajac ima ovlaštenje da na licu mjesta izda mjere hitne zaštite, dok kod nas tu mjeru mora izreći sud”, istakao je Šikman samo neke primjere za koje smatra da bi kod nas donijele pozitivne rezultate u borbi protiv nasilja nad ženama.
Gorica Ivić iz Udruženih žena kaže da je teško dati procjenu koliko smo napredovali u borbi protiv nasilja nad ženama, ali je pohvalila rad profesionalaca sa kojima oni sarađuju, ističući da im u radu fali podrška sistema.
“Problem je u lokalnim zajednicama koje ne izdvajaju novac niti rade na protokolu za zaštitu žrtava. Zakoni ne znači ništa ako nemamo ostalo. Ključna je obaveza procjene rizika od smrtnosti žena koje su u riziku od nasilja, uz primjenu multisektorskog pristupa i efikasnu koordinaciju nakon izricanja hitnih mjera zaštite", poručila je Ivićeva naglašavajući da se u ovo udruženje svaki dan zbog nasilja javi jedna nova žena.
Podaci iz tri sigurne kuće iz Republici Srpskoj govore da su SOS linije prošle godine zaprimile 3.905 poziva, dok je samo do septembra ove godine taj broj dostigao 2.929 poziva.
Da pomaka ima, bar kad su u pitanju pravne i zakonske norme istakla je i Tijana Arambašić-Živanović, viša stručna saradnica za edukaciju, koordinaciju i saradnju Gender centra RS navodeći da je Srpska zakonodavno daleko odmakla u vidu primjene Instanbulske konvencije.
“Mi smo imali procjenu primjene ove konvencije gdje smo dobili dobre ocjene. Od 2023. godine zakon je prepoznao zloupotrebu video snimaka, kao i neovlašteno snimanje i dijeljenje sadržaja, ali poenta nije samo usklađivanje sa ovom konvencijom, već da kao društvo primjenjujemo ono što imamo”, rekla je Arabašić-Živanović.
Sonja Kavaz, iz Perpetuum mobile Instituta za razvoj mladih i zajednice govorila je o porastu vršnjačkog nasilja kao problema koji može izroditi novo nasilje u odraslom dobu.
“Ovo je izazovno okruženje za mlade, digitalni prostor je neuređen, a vršnjačko nasilje kod mladih će sigurno u određenom broju slučajeva biti nastavljeno i u odraslom dobu izroditi nove žrtve ili nove nasilnike”, rekla je Kavaz ističući da je jako bitno raditi sa mladima u prevenciji nasilja.
(Mondo)