Centar za životnu sredinu je u kraškim poljima Marinkovci i Livanjsko polje postavio 30 kućica za gniježđenje modrovrane, sa ciljem njenog povratka u ove krajeve.
Ova ptica se u Bosni i Hercegovini vodi kao izumrla gnjezdarica i ima status strogo zaštićene vrste.
Kućice su postavljene na stabla topole i na električne stubove na području Bosanskog Grahova i Livna, te će narednih godina Centar nastaviti sa postavljanjem dodatnih kućica uporedo sa jednako važnim monitoringom kroz koji će pratiti da li su kućice naseljene.
Slične inicijative se uspješno primjenjuju u mnogim evropskim i svim susjednim zemljama, gdje civilni sektor, lokalne zajednice, upravljači zaštićenih područja, uprave za šumarstvo, preduzeća za elektroprivredne djelatnosti i stručnjaci za zaštitu prirode sarađuju sa ciljem očuvanja ove vrste.
"Vrlo je zahtjevno i pomalo vizionarski raditi na povratku vrste koja se barem tri decenije ne gnijezdi na teritoriji naše države. Jako sam sretna što sam samo par mjeseci nakon odbrane magistarskog rada, koji se bavio ovom temom, uspjela sa mentorom profesorom Dimitrijem Radišićem i timom Centra krenuti sa praktičnom primjenom glavnih preporuka iz rada. Dugoročni cilj je ne samo vratiti modrovranu na spisak vrsta koje čine našu faunu, nego i osigurati njenu dugoročnu zaštitu i uslove za gniježđenje u zdravom okruženju", istakla je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
Zbog čega je modrovrana uopšte nestala iz većine evropskih zemalja?
Nagli pad populacija vrste u Evropi se podudara sa transformacijom poljoprivredne prakse, posebno u sjevernoj i zapadnoj Evropi. Konverzija pašnjaka u oranice, a zatim i konverzija malih i raznovrsnih oranica u mnogo veće monokulture je posljedica modernizacije i intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje, koju je pratila i povećana upotreba pesticida i smanjenje površina pod grmljem i drvećem. Zbirno su sve te promjene uticale da modrovrana ima smanjenu stopu gniježđenja u Evropi.
Zašto je bitno vratiti i očuvati modrovranu?
Modrovrana je bitna jer, poput svih vrsta, ima svoju ulogu u ekosistemu i pomaže u održavanju ravnoteže hraneći se širokim spektrom beskičmenjaka, ali i sitnim kičmenjacima i čak voćem, ali je isto tako hrana mnogim grabljivicama.
Očuvanje ove vrste doprinosi zaštiti prirodnih staništa, jer je njen nestanak znak narušene ravnoteže u prirodi. Zato je važno čuvati njena staništa i podržavati mjere koje osiguravaju opstanak ove značajne i harizmatične ptice.