Da li je biciklizam u Banjaluci na kritičnom raskršću? Iako sve više građana bira bicikl za prevozno sredstvo, oni se suočavaju sa ozbiljnim infrastrukturnim izazovima: nedovršenim stazama, problematičnim kružnim tokovima i, čini se, nedovoljnim razumijevanjem nadležnih.
Dragan Kabić, koordinator programa "Održiva mobilnost i urbano planiranje" u Centru za životnu sredinu, povodom nedavno obilježenog Svjetskog dana bicikla, pruža zabrinjavajući uvid u trenutno stanje. Iako su se biciklisti u Ulici Kralja Petra I Karađorđevića većinom navikli na nove trake i sišli s trotoara, problemi su i dalje prisutni, pa čak i rastu.
Kabić ističe da neki biciklisti i dalje voze u suprotnom smjeru, dok se pješaci zadržavaju na biciklističkim rampama. Ipak, najveću prijetnju predstavljaju vozači motornih vozila koji biciklističke trake koriste za zaustavljanje i parking.
Biciklistička "lutrija": Svakodnevna borba na terenu
Stanje na terenu dodatno osvjetljava Banjalučanin koji svakodnevno biciklom putuje iz Lazareva/Budžaka u centar grada. On za Mondo portal ističe da je i ovo malo postojećih staza u izuzetno lošem stanju.
"Većina ih je oštećena zbog korijenja drveća, a problem su i previše uzdignuti trotoari i ivičnjaci. Čak i nove staze kroz sami centar grada su oštećene, kolotrazi prave veliki problem. Možda i najveći problem stvaraju zaustavljena vozila na biciklističkim trakama koja fizički onemogućavaju prolaz.
Takođe, pješaci često koriste biciklističke staze kao trotoare, dok su autobuska stajališta tik uz staze, što znači veliki broj ljudi koji blokiraju prolaz biciklistima. Kao neko ko skoro svaki dan dolazi biciklom iz Budžaka u centar Banjaluke, mogu reći da je prava 'lutrija' stići do centra, i sve traje mnogo duže nego što bi trebalo", poručuje ovaj biciklista.
Neostvareni planovi i prazna obećanja
Kada je riječ o biciklističkoj infrastrukturi, Kabić je jasan: "Iako izrađena, zapravo nije završena".
"Raskrsnice kod Narodnog pozorišta i Vlade RS nisu riješene za bicikliste, što dovodi do konfuzije i prekida svaki intuitivni kontinuitet", naglašava Kabić.
Apeli Centra za životnu sredinu, kako tvrdi, upućeni Gradskoj upravi za nastavak biciklističke staze od Ulice Kralja Petra I Karađorđevića kroz Ulicu Mladena Stojanovića do raskrsnice sa Ulicom Trive Amelice, ostaju mrtvo slovo na papiru.
Kabić podsjeća da širina Ulice Mladena Stojanovića (deset metara) pruža idealne uslove za dvije kolovozne trake, biciklističku traku od 1,2 metra i zaštitnu zonu od 30 centimetara.
"Građanska inicijativa 'Banjalučka kritična masa' to jasno pokazuje kampanjom 'Svaki dan ista fotka ulice Mladena Stojanovića bez biciklističkih traka', poručujući da je rješenje jednostavno i prijeko potrebno", objašnjava Kabić.
Iako je Centar predložio i otvaranje prostora u paralelnoj Ulici Prvog krajiškog korpusa za dvosmjernu biciklističku dionicu, Gradska uprava nije pokazala sluh. Dio tog prostora je čak ozelenjen, ali ironično, automobili ga i dalje koriste za prelazak do parkinga, stvarajući blato.
Kružni tokovi: Brojači rade, staze propadaju
Kabić je jasan kada je riječ o postavljenim brojačima biciklista: "Džaba brojati na jednoj dionici ako nam je plan da tu dionicu unazadimo". Upravo to se, kaže, dogodilo na Bulevaru vojvode Petra Bojovića.
"Tamo je izgrađen novi kružni tok, a drugi je započet pa zaustavljen. Izgrađeni kružni tok prekida pješačke i biciklističke tokove. Onaj drugi, iako nije izgrađen, ostavio je uništene biciklističke i dio pješačkih staza koje mjesecima stoje neupotrebljive", objašnjava sagovornik Mondo portala, dodajući da je pritom planirano i sužavanje jedne biciklističke staze ispod zakonskog minimuma.
Ovaj projekat, kreiran po željama JP Putevi Republike Srpske, imao je za cilj ubrzavanje motornog saobraćaja, gurajući bicikliste i pješake na pasarele. Kabić podsjeća na sličan problem kod TC Delta, gdje su biciklisti i pješaci "ukopani" prilikom izgradnje kružnog toka, što je rezultiralo nefunkcionalnim eskalatorima u objektu bez upotrebne dozvole.
"Tada sam upozoravao na bitnost donošenja rješenja vezanog za kružni tok i most Rebrovac na ovoj dionici, ali ne samo da se takvo rješenje nije našlo, dionica je – još degradirana", istakao je Kabić.
Kacige: Besmislena obaveza koja prijeti da unazadi biciklizam?
Aktuelna tema je i obavezna upotreba kaciga. Kabić ističe da mali procenat biciklista i korisnika trotineta u Banjaluci nosi kacige. Iako biciklisti u BiH nisu obavezni da ih nose, korisnici električnih trotineta u Republici Srpskoj jesu.
Zabrinjavajuće je, dodaje, što Nacrt Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, tokom oba javna uvida u posljednje tri godine, ponovo nameće obavezu nošenja kaciga za bicikliste.
"Centar za životnu sredinu je u dva navrata detaljno obrazložio zašto je ova mjera apsolutno loša i demotivišuća, s obzirom na to da je cilj povećanje udjela biciklističkog saobraćaja", ističe Kabić. Podsjeća da su kacige bile obavezne za bicikliste do 2017. godine, kada su izbačene iz zakona nakon šestogodišnje kampanje Centra za životnu sredinu. "Sada opet prijeti vraćanje ovakvih retrogradnih politika od strane institucija koje očigledno suštinski ne razumiju tematiku", zaključeko je Kabić.
Suma sumarum: Dva točka čekaju zeleno svjetlo
Sa skromnih 34 kilometra biciklističke infrastrukture, Banjaluka je još uvijek svjetlosnim godinama udaljena od statusa biciklističkog grada. Dalji razvoj zahtijeva ne samo sveobuhvatan pristup i strateško planiranje, već i, prije svega, snažnu političku volju da se prepreke prevaziđu i stvori održivo okruženje za sve učesnike u saobraćaju. Tek tada će biciklisti u Banjaluci moći slobodno i sigurno da uživaju u vožnji, bez prepreka i straha od nelogičnih rješenja.
(Mondo)
