Društvo

Inspektorat RS o aerozagađenju u Banjaluci: Pod nadzorom desetak firmi, zgrade ne smiju zatvarati vazdušne koridore

Autor Dušan Volaš

Republička ekološka inspekcija na području Banjaluke kontroliše desetak većih privrednih subjekata, dok za kućna ložišta zakon ne propisuje vrstu energenta, a većina kotlovnica i strateško rješavanje aerozagađenja u nadležnosti su Grada, navode iz Inspektorata RS.

Izvor: Slaven Petković - Mondo

Na pitanja Mondo redakcije o broju izvršenih kontrola zagađivača, utvrđenim prekoračenjima emisija i izrečenim sankcijama od početka aktuelne sezone grijanja, iz Inspektorata Republike Srpske odgovaraju da republička ekološka inspekcija na širem području Banjaluke u svojoj nadležnosti ima desetak privrednih subjekata relevantnih za kvalitet vazduha.

Riječ je isključivo o subjektima kojima je ekološku dozvolu izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. Kako objašnjavaju u Inspektoratu, svi ovi privredni subjekti posjeduju važeće ekološke dozvole i predmet su redovnih periodičnih, a po potrebi i vanrednih kontrola.

Ekološkom dozvolom precizno su definisane mjere za suzbijanje negativnih uticaja na životnu sredinu, uključujući upravljanje otpadom i monitoring kvaliteta vazduha. Dozvola propisuje periode mjerenja — jednom, dva ili više puta godišnje u različitim intervalima za različite parametre — kao i tačne lokacije mjerenja, poput kruga postrojenja ili granice prema stambenim objektima, tako da privrednim subjektima nije ostavljeno na volju da sami odlučuju o tim obavezama.

U toku kontrole za četvrti kvartal

Imajući u vidu stanje kvaliteta vazduha u Banjaluci tokom protekle sezone grijanja, u Inspektoratu RS ističu da su kontrole subjekata iz svoje nadležnosti planirali u četvrtom kvartalu ove godine.

"Trenutno je pokrenut postupak kod pet subjekata, od čega su dva okončana sa statusom uredne kontrole, a tri postupka su u toku. Svi subjekti koji su u nadležnosti republičke ekološke inspekcije biće iskontrolisani u ovom periodu", navode iz Inspektorata RS, ne pominjući da su u dosadašnjim kontrolama utvrđena prekoračenja graničnih vrijednosti ili izrečene kazne.

Kućna ložišta bez propisanog energenta, manje kotlovnice kontroliše Grad

Kada je riječ o ostalim zagađivačima u gradu, iz Inspektorata naglašavaju da su stambene zgrade i objekti kolektivnog stanovanja, javne ustanove i privredni subjekti sa sopstvenim kotlovnicama i ložištima, kojima ekološke dozvole izdaje lokalna samouprava, u nadležnosti ekološke inspekcije Grada Banja Luka.

Na pitanje da li inspekcijski organi imaju zakonski mehanizam da kontrolišu vrstu energenata u privatnim domaćinstvima — koja se često navode kao glavni zimski zagađivači zbog sagorijevanja uglja lošeg kvaliteta ili otpada — u Inspektoratu ističu da to pitanje zakonski nije propisano.

"Zakonom nisu propisani posebni uslovi kojih bi se trebali pridržavati vlasnici domaćinstava kao korisnici individualnih ložišta, niti je decidno propisana vrsta energenta koju domaćinstva moraju koristiti. S obzirom na zakonom propisane nadležnosti, individualna domaćinstva u određenom segmentu mogu biti predmet kontrole od strane organa jedinice lokalne samouprave", pojašnjavaju za Mondo u Inspektoratu RS.
Eko toplanama naloženo uvođenje stalnog mjerenja emisija

Među subjektima koji su pod nadzorom republičke ekološke inspekcije nalazi se i preduzeće "Eko toplane", koje će, prema navodima Inspektorata, kontrolom biti obuhvaćeno na svim lokacijama na kojima ima objekte — u Boriku, na Kočićevom vijencu i Starčevici.

Dodatne informacije o inspekcijskom nadzoru nad ovim preduzećem saopštene su iz Gradske uprave nakon sastanka predstavnika Grada sa rukovodstvom "Eko toplana" održanog 16. novembra. Kako je navedeno nakon sastanka, ovo preduzeće vrši periodična ispitivanja zagađujućih materija, a izvještaji Instituta za građevinarstvo Banjaluka pokazali su da emisije iz dimnjaka na sve tri lokacije zadovoljavaju propisane granične vrijednosti.

Ipak, na sastanku je potvrđeno da je republička ekološka inspekcija rješenjem naložila "Eko toplanama" instaliranje automatskog uređaja za kontinuirano mjerenje zagađenosti vazduha, a do njegovog uvođenja postrojenja će se nastaviti kontrolisati na dosadašnji način.

Inspektorat ukazuje Gradu na visoke zgrade i vazdušne koridore

Iz Inspektorata RS poručuju da inspekcijski nadzor može rezultirati preventivnim, korektivnim ili represivnim mjerama, ali da samostalno ne može biti strateško rješenje problema zagađenja vazduha.

Strateško rješavanje ovog pitanja, ističu, predstavlja jednu od ključnih nadležnosti lokalne samouprave, pri čemu posebno ukazuju na urbanističko planiranje i spratnost objekata.

"Urbanističkim planiranjem na nivou jedinica lokalne samouprave potrebno je planirati građenje i razvijanje na način da se izvori zagađenja u vidu industrijskih zona i postrojenja razdvajaju od stambenih naselja, kao i da se građenje visokih zgrada planira na način koji omogućava prirodnu ventilaciju putem vazdušnih koridora", navode iz Inspektorata RS.

Dodaju da je na lokalnom nivou potrebno usmjeriti veće napore na energetsku efikasnost javnih, poslovnih i stambenih objekata, unapređenje sistema daljinskog grijanja kako bi se smanjio broj individualnih ložišta, te na veće korišćenje javnog prevoza i razvoj zelenih površina.

Eko akcija: Visoke zgrade će zauvijek spriječiti provjetravanje

Da se na terenu dešava upravo suprotno od upozorenja o očuvanju vazdušnih koridora i zamjeni ložišta, za naš portal ocjenjuje i Anes Podić iz Udruženja "Eko akcija".

"Banjaluka je već godinama na neslavnoj listi gradova BiH sa najgorim kvalitetom vazduha i prema svim pokazateljima na toj listi će ostati dugo. Nastavlja se divlja gradnja visokih zgrada koje će zauvijek spriječiti provjetravanje grada, dodatni beton u gradu prate i dodatna motorna vozila i sve gušći saobraćaj. Zamjena malih kućnih ložišta, koja su glavni izvor zagađenja, odvija se tek na simboličkom nivou, da se pokaže da vlasti nešto rade, nema naznaka da će doći do drastičnog poboljšanja javnog prevoza što je preduslov za smanjenje emisija u vazduh iz saobraćaja", ističe Podić.

Šta predlaže struka?

Da pojedinačne i komunalne intervencije nisu dovoljne, u analizi dostavljenoj Mondo redakciji ranije je upozorio i dr Petar Gvero, redovni profesor i šef Katedre za termotehniku na Mašinskom fakultetu u Banjaluci.

Komentarišući aktivnosti Gradske uprave, Gvero je istakao da pranje ulica može smanjiti podizanje nataložene prašine, ali ne uklanja fine čestice nastale sagorijevanjem drveta, uglja i drugih goriva, uz ocjenu da informacija da je neka mjera sprovedena nije istovremeno dokaz da je smanjila zagađenje.

Za ostatak ove zime predložio je dosljednu primjenu postojećeg kratkoročnog plana uz objavljivanje podataka u realnom vremenu i prognoza za 24 do 48 časova, jasna uputstva za vrtiće i škole, uvođenje HEPA prečišćivača za prostorije u kojima borave djeca, povoljniji javni prevoz tokom epizoda visokog zagađenja, kao i večernje i vikend kontrole ložišta uz finansijsku podršku domaćinstvima koja ne mogu sama preći na čistije energente.

Kao dugoročna rješenja, do 2031. godine i dalje, naveo je izradu registra ložišta, subvencije za zamjenu neefikasnih peći i energetsku sanaciju objekata, studiju porijekla zagađenja, unapređenje javnog prevoza i donošenje novog Urbanističkog plana Banjaluke umjesto dokumenta iz 1975. godine, kako bi se zaustavila gradnja koja narušava prirodno provjetravanje grada.

Gvero pritom posebno naglašava da građanima i domaćinstvima koja nemaju finansijske mogućnosti za promjenu načina grijanjatreba ponuditi konkretnu podršku, umjesto oslanjanja isključivo na kazne.