Društvo

Kakav vazduh udišemo? Građani dobijaju mjerače zagađenosti

Autori mondo.ba Dušan Volaš

Ekološki aktivisti u BiH najavili su da će tokom zimskog perioda građanima podijeliti uređaje preko kojih mogu mjeriti kvalitet vazduha direktno iz svog doma. Raspitali smo se ko i kako mjeri kvalitet vazduha u gradovima BiH.

"Incelov" dimnjak, Banjaluka
Izvor: Mondo/Željko Svitlica

Majda Ibraković, asistentkinja na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu otkrila je za Mondo da će ekološki aktivisti u BiH tokom zimskog perioda građanima dijeliti uređaje preko kojih mogu mjeriti kvalitet vazduha.

Prema njenim riječima, preko navedenog uređaja mjeriće će se određeni parametri poput čvrstih čestica, a sve u svrhu nezavisnog istraživanja o monitoringu vazduha.

"Mjerenja će biti od decembra do februara. Uređaj se povezuje direktno sa internet softverom i svi podaci su u realnom vremenu. Trenutno je veliki problem što u datom trenutku ne možemo doći do takvih podataka. Idemo sa predpostavkom da vlasti dobijene rezultate neće priznati, ali je u svakom slučaju dobro da se građani aktiviraju po ovom pitanju jer definitivno imamo problem sa tehničkim aspektom mjernih stanica", istakla je Ibrakovićeva.

Analiza prošlogodišnjeg stanja vazduha koju su uradili "AirVisual" i "Greenpeace" je pokazala da je BiH najzagađenija država Evrope. Isto istraživanje navodi da su države zapadnog Balkana u 2018. godini imale najzagađeniji vazduh u Evropi.

Izvještaj ove dvije organizacije zasnovan je na količinama štetnih čestica PM 2.5 (prečnika manjih od 2.5 mikometara) registrovanih prošle godine u desetinama hiljada stanica koje su pratile kvalitet vazduha širom svijeta.

Goražde zagađenije od Pariza?

Anes Podrić iz Udruženja "Eko-akcija" tvrdi da se stanje sa kvalitetom vazduha u BiH nije nimalo promijenilo u odnosu na protekle godine.

"Svi gradovi imaju problem sa zagađenjem, a posebno u zimskom periodu i gotovo je nemoguće izdvojiti neku sredinu koja je najviše zagađena. Na primjer i Goražde koje po mjernim razultatima spada u red manje zagađenih gradova ima nivo zagađenja kao u Parizu kada je stanje alarmantno", rekao nam je Podić i istakao da je osnovni razlog za takvo stanje nebriga vlasti na svim nivoima.

"Iz godine u godinu zavisni smo od vremenskih prilika. Stanje je gore kada je riječ i o zvaničnim mjerenjima kvaliteta vezduha jer je često da se informacije, koje su nerijetko upitne, dobiju tek dan poslije. Najbolje bi bilo izvšiti nezavisna mjerenja, ali su referentne stanice jako skupe i moramo vjerovati državnim institucijama na riječ", rekao je Podić.

Prema njegovim riječima, Sarajevo i Zenica po indeksu kvaliteta vazduha ovih dana imaju nezdrave vrijednosti, dok u Tuzli više ne radi nijedna mjerna stanica.

"Mnogo je izvora koji zagađuju vazduh, a tačne rezultate po gradovima imaćemo nakon studije koju radi Švedska agencija za zaštitu životne sredine. Izveštaj će obuhvatiti po tri grada u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. U ovom trenutku imamo mnogo prebacivanja odgovornosti. Tako u Tuzli, na primjer, Elektroprivreda prebacuje odgovornost na loženje, gradonačelnik na Elektroprivredu, a slično je i u Zenici", zaključio je Podić.

Ložišta, automobili, toplane i naravno - "piralen"

Kada je riječ o kvalitetu vazduha u Republici Srpskoj stručnjaci su ranije istakli da je on bolji nego u predratnom periodu jer je manje industrije i polutanata iz tog perioda.

Dušica Pešević, šef katedre zaštite životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, izjavila je za Mondo da je razičita kocentracija zagađujućih materija po različitim gradovima u RS.

"Banjaluka, tako, tokom zimskog perioda ima problem sa koncentracijom aeropolutanata, odnosno tvrdih čestica koje uglavnom dospijevaju iz individualnih ložišta, toplana i saobraćaja koji su najdominantniji izvori zagađujućih čestica u ovom gradu. Na lokaciji Ugljevika, zbog termoelektrane, dominantan je sumpor-dioksid koji prelazi granične vijednosti", pojasnila je Peševićeva.

Ona je istakla i problem što se u monitoringu vazduha zbog tehničkih nemogućnosti ne mjere vrijednosti dioksina i furana koji nastaju na mjestima gdje se adekvatno ne zbrinjava opasno ulje "piralen", navodeći primjer ovogodišnjih dešavanja u nekadašnjem privrednom gigantu - banjalučkom "Incelu". 

Predrag Ilić, direktor Instituta za zaštitu i ekologiju RS koji vrši monitorig kvaliteta vazduha na području Bijeljine, rekao je za Mondo da je u termoelektrani Ugljevik završen sistem za odsumporavanje dimnih gasova i da tamo više neće biti problema zbog sumpor-dioskida, imajući u vidu korišćenje uglja kao energenta.

Prema posljednim podacima Instituta za građevinarstvo "IG", koji obavlja ova mjerenja za Banjaluku, kvalitet vazduha je je u prvoj kategoriji.

"Banjaluka je jedna od prvih lokalnih zajednica u BiH koje su organizovale mjerenje kvaliteta vazduha i o tome redovno obavještava javnost, a od danas će na svom sajtu dnevno objavljivati izvještaje o mjerenjima svih posmatranih parametara", saopšteno je danas iz Gradske uprave.

Kvalitet vazduha u Banjaluci se mjeri na tri lokacije - u naseljima Centar, Borik i Paprikovac.

Monitoring vazduha u najvećem gradu Srpske mjeri i Republički hidrometeorološki zavod na jednom mjestu, u naselju Lazarevo, gdje je i meteorološka stanica. Međutim, kako saznajemo ova mjerna stanica zbog kvara već duže vrijeme nije u funkciji.

"Uskoro planiramo da raspišemo poziv za javnu nabavku kako bi je servisirali i ponovo osposobili", rekla nam je Ranka Radić, načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u RHMZ RS.

Prema podacima Svjetske zdravstvne organizacije, više od sedam miliona ljudi godišnje umre zbog uticaja zagađenog vazduha, dok 91 odsto populacije živi u mjestima gdje je kvalitet vazduha prelazi smjernica Svjetske zdravstvene organizacije.

Procjenjuje se da zagađen zrak izaziva smrt usljed moždanog udara, srčanih bolesti, raka pluća i hroničnih respiratornih bolesti. U poređenju sa podacima iz 2014. godine ovaj broj je porastao za tri miliona ljudi, zbog čega je 2018. održana i prva Konferencija na temu zagađenosti zraka i politika u rješavanju ovog problema.