BiH mora da izmijeni zakon kako bi se omogućilo održavanje demokratskih izbora u Mostaru, odlučio je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.
U današnjoj presudi, koja je donesena u vezi sa tužbom koju je protiv BiH podnijela predsjednik Gradskog odbora političke partije Naša stranka u Mostaru Irma Baralija, navodi se da je sud jednoglasno odlučio da je došlo do kršenja člana 1 Protokola 12 Evropske konvencije za ljudska prava, koji se odnosi na opštu zabranu diskriminacije.
Slučaj se ticao pravne praznine usljed koje je podnosiocu tužbe onemogućeno da glasa ili bude jedan od kandidata na lokalnim izborima u Mostaru.
Utvrđeno je da je pravna praznina nastala usljed propusta vlasti da izvrše odluku Ustavnog suda iz 2010. godine u vezi sa odredbama kojima se reguliše glasanje na lokalnim izborima u Mostaru.
Odredbom je bilo predviđeno da vlasti usklade relevantne odredbe sa Ustavom.
Propust je doveo do toga da su posljednji lokalni izbori u Mostaru održani 2008. godine, te da je od 2012. godine gradom upravljao gradonačelnik koji nije imao potrebnu demokratsku legitimnost.
Iz Suda napominju da takva situacija nije bila u skladu sa vladavinom prava, te da se ne prihvata objašnjenje vlasti da je odgađanje izvršenja odluke bilo opravdano potrebom da se dođe do dugoročnog i održivig rješenja za podjelu vlasti, te da se očuva mir i obezbijedi dijalog sa različitim etničkim grupama u Mostaru.
U presudi se ističe da BiH nije ispunila dužnost da preduzme mjere kojima bi se Baralija zaštitila od diskriminacije zbog mjesta boravišta i da se omogući održavanje demokratskih izbora u Mostaru.
Sud je jednoglasno utvrdio i da BiH mora da izmijeni relevantni zakon u roku od šest mjeseci nakon što ova presuda bude konačna.
Irma Baralija, koja je državljanin BiH, rođena je u Mostaru 1984. godine.
Ustavni sud BiH je u novembru 2010. godine proglasio neustavnim određene odredbe Izbornog zakona koje su regulisale održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
Sud je utvrdio da način na koji su organizovane izborne jedinice i broj gradskih odbornika iz svake od tih jedinica nisu bili u skladu sa načelom jednakog prava glasa i dao je relevantnim vlastima rok od šest mjeseci da te odredbe usklade sa Ustavom BiH, ali ta odluka još nije izvršena.
