Politika

Tegeltija: Opozicija traži opoziv da bi prikrila svoje probleme

Autor Siniša Stanić

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da opozicija na nivou BiH stalno traži opoziv Savjeta ministara u pokušaju da prikrije svoje probleme, neargumentovano govoreći da je to zajedničko tijelo neproduktivno i da nikada nije bilo gore.

Izvor: Savjet ministara BiH

Tegeltija je rekao da ne prihvata navode opozicije da je Savjet ministara kriv za probleme u BiH, iako za njih nije niti nadležno niti odgovorno, kao ni to što je meta pojedinaca, pogotovo iz opozicije, koji bi da kažu da Savjet ne obavlja svoje osnovne funkcije i da mu se oduzmu određene nadležnosti.

On je istakao da ne postoji nikakva parlamentarna većina u BiH za tako nešto, što se i pokazalo, te da je u tom smjeru problem određenih političkih krugova u tome što Savjet ministara apsolutno poštuje Ustav BiH i odnose između pojedinih nivoa vlasti.

"Jedna od prvih stvari koje sam rekao u ekspozeu jeste da ću poštovati ustavno uređenje i odnos između različitih nivoa vlasti. Nažalost, u BiH postoje jedni koji bi od Savjeta ministara da prave ono što on objektivno nije i da mu daju ovlašćenja i poslove koja nema, pozivajući se na nekakve ustavne aranžmane koji su bili prije 10, 15 ili 20 godina i nikada nisu podržani u BiH", rekao je Tegeltija za RTRS.

Tegeltija je dodao da, dok je predsjedavajući, nikada neće od Savjeta ministara tražiti da radi tuđe poslove, niti će dozvoliti da neko drugi radi poslove iz njegove nadležnosti.

Tegeltija je rekao da opozicija, posebno kroz parlamentarna tijela u BiH, koristi svaku mogućnost da plasira neke populističke i neustavne inicijative o kojima se priča i po nekoliko dana, iako nisu u nadležnosti Savjeta ministara.

"Svi ti koji danas govore o tim temama i pokušavaju ih nametnuti Savjetu ministara nisu u stanju da riješe nijedan od osnovnih problema za koje su nadležni na različitim nivoima vlasti. Na njihovu žalost, to ne može proći i, ako izuzmemo sporadične ispade i neke situacije, u Savjetu ministara u ovom trentutku veoma dobro razumijemo ustavne nadležnosti pojedinih nivoa vlasti i zakonodavnoj vlasti predlažemo samo zakone za koje postoji saglasnost", naveo je Tegeltija.

On je konstatovao da aktuelni Savjet ministara radi u najtežim uslovima s obzirom na pojavu i posljedice koje je virus korona prouzrokovao u BiH i u cijelom svijetu, te da je činjenica da uprkos svim tim otežavajućim okolnostima, u BiH ništa nije zaustavljeno.

Tegeltija je ponovo da Savjet ministara nije klasična vlada, niti ima takva ovlašćenja i s toga mu se ne mogu ni nametati obaveze za koje nije odgovoran.

Navodeći da dolazi iz SNSD-a, stranke koja se pridržava ustavnog uređenja BiH, Tegeltija je naglasio da građani mogu biti sigurni da Savjet ministara nije donio nijednu nezakonitu odluku.

"Ranije smo u Republici Srpskoj morali čekati da se pojavi Službeni glasnik BiH da vidimo da li je neka odluka donesena, a uglavnom je bila protiv Republike Srpske. Današnji Savjet ministara ne donosi odluke protiv Srpske ali ni protiv Federacije BiH ili Brčko distrikta, na čemu ćemo i dalje insistirati", istakao je Tegeltija.

On je ocijenio da je najveći problem u BiH to što pojedinci i neke partije sanjaju neke buduće ustavne aranžmane i naglasio da se političari u BiH moraju baviti realnim životom i rješavanjem problema građana.

"Moramo praviti kompromise i dogovore u skladu sa sadašnjim ustavnim rješenjima", rekao je Tegeltija, dodavši da su sve ključne oblasti života - privreda, obrazovanje, zdravstvo, unutrašnji poslovi..., u nadležnosti entiteta.

On je naveo da ima nadležnosti na nivou BiH, ali ključne obaveze i prava su u entitetima, te da je zbog toga od početka instistirao na čvrstoj saradnji sa entitetskim premijerima Srpske i FBiH Radovanom Viškovićem i Fadilom Novalićem u smislu da zajedno unaprijede stanje u BiH, pogotovo u borbi sa virusom korona i očuvanjem privrede.

"Ta komunikacija postoji i to je dobro, kao i što postoji njihova saradnja sa Savjetom ministara koje prije toga, bar prema mišljenju tadašnje Vlade Srpske, nije bilo", rekao je Tegeltija.

On je pojasnio da je Savjet ministara potreban BiH u skladu sa aktuelnim ustavnim uređenjem, te zaključio da je neophodno razumjeti njegovu ustavnu poziciju u odnosu na entitete i Brčko distrikt.

"Kada poštujemo ustavno uređenje i nadležnost između pojedinih nivoa vlasti u BiH onda nema nikakvih problema poput blokade pojedinih predmeta, preglasavanja i slično", pojasnio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara ocijenio je da su odnosi u Savjetu ministara uvijek drugačiji nego u vladama, te da su međusobni odnosi kada je riječ o radu ovog tijela profesionalni, ljudski i čisti.

"Onog trenutka kada na red dođu političke teme, gdje elemente zadaju lideri političkih partija, onda imate poteškoće. Tada kolege ministri kažu 'to je stav partije'", naveo je Tegeltija, pojasnivši da govori o temama, a ne o nekim incidentnim situacijama.

Kao primjer neke od incidentnih situacija on je naveo nekoliko medijskih istupa ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković u kojima je slala pogrešne poruke.

Tegeltija je istakao i da Savjet ministra nema problema sa imenovanjima direktora agencija, osim Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) jer je taj proces blokiran, zato što je predloženi kandidat ušao u sudski proces.

On je dodao da ne postoji saglasnost kada je riječ o izboru direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, pojasnivši da je aktuelnom direktoru već sedam-osam mjeseci istekao mandat.

"Tu je princip rada takav da dobijemo obavještenje od UIO da ističe mandat direktoru i da donesimo odluku o raspisivanju konkursa. Nažalost, bošnjačka strana ne želi da se donese odluka o raspisivanju konkursa, a to je sve pitanje ko bi trebalo da bude budući direktor", naveo je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, svi žele svog kandidata na tom mjestu, ali bi bio red da Srbi dobiju to mjesto nakon dva mandata koja su imali Bošnjaci i dva Hrvati.

Pandemija ne može ekonomski uništiti BiH

Predsjedavajući Savjeta ministara ocijenio je da pandemija virusa korona ne može ekonomski uništiti BiH, ali će zbog njenih negativnih posljedica privreda imati određenih problema.

"Kovid može ugroziti na neki način javni sektor sa stanovišta javnih finansija tako da će vjerovatno doći do povećanja javnog duga i slično, ali to su stvari koje će društvo, kada se rješi zdravstvena situacija, sanirati", istakao je Tegeltija.

On je rekao da pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u BiH nije tako veliki kako se očekivalo na početku pojave virusa korona i da je strktura BDP-a u BiH u odnosu na neke druge zemlje specifična.

"Nemamo nijednu granu od koje u velikoj mjeri zavisi BDP, kao što je recimo turizam u nekim drugim zemljama", dodao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara je naveo da je jedan broj kompanija ušao u proces reprogramiranja svojih obaveza i da su išle u novo zaduživanje za nabavku repromaterijala uz garancije vlada, što im je obezbijedilo dodatni kapital.

On je podsjetio na međunarodne stavove prema kojima su BiH i entiteti dobro reagovali na pojavu virusa korona u zdravstvenom smislu, odnosno ekonomskom sektor, što je rezultovalo time da parametri u vezi sa brojem oboljelih, kao i stanja ekonomije, iako negativni, spadaju u bolje pokazatelje.

Govoreći o nabavci vakcina protiv virusa korona, Tegeltija rekao je da su svi nivoi vlasti u BiH bili opredjeljeni za globalni sistem nabavke "Kovaks", jer je to za zemlju veličine BiH najbolji i najefikasniji način.

"Od prvog trenutka svi nivoi vlasti u BiH su znali kako se nabavlja vakcina, koliko košta, kada se očekuje, ko plaća troškove skladištenja i tome slično", istakao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, bilo bi dobro da se danas u svijetu vakcine mogu dobiti na način da se to reguliše međudržavnim sporazumom sa zemljama koji su proizvođači vakcina, ističući da to nije slučaj, jer vakcine proizvode multinacionalne kompanije koje su mnogo jače od pojedinih država u svijetu.

Tegeltija je naveo da je u BiH, uz sistem "Kovaks", prisutan još i sistem nabavke vakcine protiv virusa korona preko Evropske unije i kroz direktnu nabavku, na kojoj su insistirali entiteti.

"Obavili smo konsultacije i sa Kinezima i sa Rusima i jasno nam je rečeno da je za prodaju vakcina izvan Rusije zadužena određena intitucija, te da ih pojedinačno kontaktiramo. Iz kineske Ambasade nam je takođe rečeno koja je kompanija ovlaštena da prodaje vakcine na područiju BiH i imali smo zahtjeve entiteta za određenim količinama tih vakcina", rekao je Tegeltija za RTRS.

On je naveo da entitetska ministarstva zdravlja mogu preuzeti takve obaveze, jer vrše direktne kontakte i plaćaju, dodajući da će se iz tog direktog kontakta dobiti vakcine "Pfizera".

Tegeltija je podsjetio da entiteti plaćaju nabavke vakcina iz sistema "Kovaks", podsjetivši da Republici Srpskoj pripada oko 400.000 vakcina, FBiH 800.000, a 32.000 Brčko distriktu, za šta su, kako je naveo, entiteti i Brčko distrikt uplatili iznos.

Prema njegovim rječima, Savjet ministara je preuzeo obavezu plaćanja špeditera i troškova skladištenja, za šta je novac obezbijeđen.

Tegeltija je podsjetio da dogovor sa EU podrazumijeva nabavku 900.000 vakcina, te da će se sredstva iz IPA fonda namijenjena za BiH preusmjeriti za tu nabavku, dok će troškove kao što su obezbjeđenje transporta, hladnog lanca i slično snositi Savjet ministara.

"Najveći problem nam je kašnjenje, iako smo govorili o prvom kvartalu, sada smo pod pritiskom javnosti zašto prve vakcine nisu stigle. Prve vakcine u BiH stigle su po sistemu direktne kupovine Instituta za javno zdravstvo Srpske od ruskog dobavljača", rekao je Tegeltija.

(Srna, Mondo)