Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da bi, prema predviđanjima svih relavantnih institucija, u drugom kvartalu ove godine BDP u BiH trebalo da bilježi pozitivna kretanja, ali da ona neće biti visoka i, svakako, neće dostići onaj iz 2019. godinu.
"Nekoliko je stvari koje na ovo utiču, a to je, prije svega, činjenica da pandemija usporava rast BDP, ali u prvoj polovini godine veći broj građana u cijelom svijetu biće vakcinisan, što će omogućiti pokretanje onih privrednih grana koje su u vrlo lošem stanju", rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, činjenica je da je iza nas godina koju će BiH završiti u minusu, te da je samo pitanje statistike da li će pad BDP-a biti 3,5 odsto ili 5,5 odsto, što su najpesimističnije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
"Ono što mene plaši, a što je iskustvo pokazalo, jeste da druga godina zna biti teža od prve godine krize. Ali, ukoliko savladamo pandemiju u najvećoj mogućoj mjeri, sva ova kretanja trebalo bi da budu veoma pozitivna", istakao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara je naveo da je u BiH, kada je riječ o borbi protiv pandemije virusa korona, prihvatljiv stepen ograničenja za poslovanje privrede.
"Većina naših privrednih grana nema veliki problem sa mjerama koje u ovom trenutku imamo, a govorim, prije svega, o proizvodnim granama. Naravno, kada je riječ o uslugama, transportu putnika, avio-saobraćaju, turizmu, ugostiteljstvu i slično, te su grane u teškoj situaciji i one sasvim sigurno neće biti u boljoj situaciji u prvoj polovini 2021. godine, dok značajan broj ljudi ne primi vakcinu da bi počeo liberalniji sistem kretanja", objasnio je Tegeltija.
Govoreći o neuspjehu aražmana sa MMF-om, Tegeltija je naglasio da nema nikakvog ozbiljnog razloga da se pravi registar računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH, te da ovaj uslov nije nikakva ekonomska norma.
"Pitao sam šefa Misije MMF-a kako će pomoći građanima BiH tako što će registar prenijeti sa jednog mjesta na drugo i nisam dobio odgovor", napomenuo je Tegeltija.
Pitanje vođenja registra računa fizičkih lica, pojasnio je Tegeltija za ATV, definisano je zakonom o bankama i unutrašnjem platnom prometu, koji su usaglašavani sa MMF-om prije nekoliko godina.
"Ono što je vrlo važno, svaki put u pregovorima sa MMF-om bila su teška ekonomska pitanja, ponekad neko političko pitanje, ali u suštini uvijek je bila riječ o tome kako će izgledati zakon o bankama, zakon o radu, kakve će biti plate, penzije... Ovdje se nije tražilo nikakvo pitanje ozbiljnih ekonomskih reformi", rekao je Tegeltija.
Tegeltija je izrazio nadu da će prevladati svijest da aranžman treba i MMF-u i BiH, te da bi na proljeće moglo doći do povratka ozbiljnim pregovorima i ozbiljnim ekonomskim reformama, bez političke priče.
Kada je riječ o evropskom putu BiH, Tegeltija je naveo da nikada nije govorio o datumu kada će BiH dobiti kandidatski status, te da su ključni komesari u Evropskoj komisiji rekli da su očekivanja da je to prva polovina ove godine.
"Osim toga što BiH treba da uradi neke stvari da bi dobila svoj kandidatski status, lično mislim da Evropska komisija i EU treba da sa malo više razumijevanja gledaju na poziciju BiH. Tih 14 uslova dobili smo u uslovima kada je bio veliki otpor proširenju EU, za vrijeme prethodnog saziva Evropske komisije", rekao je Tegeltija.
On smatra da bi dobijanje kandidatskog statusa suštinski poslalo poruku da se BiH kreće u dobrom pravcu i vratilo bi poljuljano povjerenje građana BiH prema EU.
(Srna)
