Cvijanović: Srpska neprestano izložena pritiscima, nemamo namjeru uzurpirati bilo šta

U obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje je u toku posebna sjednica o vraćanju oduzetih nadležnosti, Cvijanovićeva je navela da je od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i uspostavljanja postojeće BiH, Republika Srpska je u kontinuitetu bila izložena različitim izazovima i pritiscima.

Ona je navela da posebno treba pomenuti one koji su političke prirode i usmjereni na umanjenje njene ustavnopravne pozicije i ustavom garantovanih nadležnosti, s ciljem potpune rekonfiguracije ustavne prirode BiH, kao složene državne zajednice koju sačinjavaju dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

"Kao rezultat raznih intervencija, nametanja i pritisaka, institucionalni život u okviru BiH odvija se suprotno onom što je propisao Ustav, i vjerovatno je to jedinstven primjer u civilizovanom svijetu da institucionalni život neke zemlje regulišu zakoni koji nisu u skladu sa ustavnim rješenjima, osnosno Ustavom te zemlje, jer iz njega nisu ni proistekli", istakla je Cvijanovićeva.

Ukazala je da je činjenica je da taj raskorak između ustava i prakse nije donio ni bolji život, ni funkcionalniji, efikasniji, racionalniji ili manje skup sistem, niti je uspostavio unutrašnju koheziju ili povjerenje. Desilo se, zapravo, sve suprotno tome.

"Odavno govorimo da je djelovanje visokih predstavnika pogubno za BiH. Mnogo puta smo o tome upozoravali i u ovoj Narodnoj skupštini i navodili brojne primjere njihovog manipulativnog djelovanja kojim su, izlazeći iz svog mandata, kršili međunarodno pravo, i uporno kontaminirali politički prostor u BiH, svrstavajući se na stranu jednih, a radili protiv interesa drugih", navela je predsjednik Srpske.

To nisu bile dobre usluge nekog međunarodnog predstavnika, dodala je, već oruđe kojim se vršila nelegalna centralizacija zemlje, što je i proizvelo sistem suprotan ustavu, a u međuetničkom smislu potpuno otuđenje.

"Nažalost, posljednjih mjeseci svjedoci smo još jednog takvog nelegalnog djelovanja, kojim je Valentin Incko, na samom kraju svog ionako besmislenog bitisanja u BiH, nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, uzurpirajući ovlaštenja demokratski izabranih institucija, na način sasvim suprotan evropskim princišima, ali i praksi demokratskog svijeta", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da o neredu koji je za sobom ostavio svjedoči sama BiH, tijesna, skučena, svađalačka mala, neuspješna formacija, teška i svojim građanima i svom okruženju, te da vjeruje da je mogla biti mnogo bolja, ali uz involviranost tolikih mešetara, jednostavno rečeno, nije joj se dalo.

"Međutim, uzimajući u obzir dešavanja koja su prethodila ovom nedemokratskom i nelegalnom djelovanju Valentina Incka, a među njima posebno pokušaji otimanja imovine Republici Srpskoj od strane Ustavnog suda BiH i njeno neustavno dodjeljivanje nivou BiH na regulisanje, u kojem i dalje sjede troje stranih sudija, jasno je ko su i šta su pravi okidači za sadašnju krizu u BiH", istakla je ona.

Iz tog razloga je i sazvana današnja sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, rekla je Cvijanovićeva, te napomenula da je među tačkama dnevnog reda "Deklaracija o ustavnim principima", kroz koju se još jednom ukazuje na bazične ustavne principe na kojima počiva dejtonska BiH, a koji su prethodnih godina u kontinuitetu relativizovani i grubo kršeni, kako od strane političkih aktera sa sjedištem u Sarajevu, tako i od strane određenih međunarodnih aktera, među kojima centralno mjesto zauzimaju visoki predstavnici, koji svih ovih godina djeluju kao politički subjekt sa sjedištem u Sarajevu.

"U suočavanju sa grubim kršenjem domaćeg i međunarodnog prava koje za cilj ima umanjivanje ustavnog kapaciteta Republike Srpske, pred njenim institucijama, nosiocima najdogovornijih funkcija, ali i svim političkim akterima, postavlja se osnovno pitanje na koji način se efikasno suprotstaviti ovom, usudiću se reći, bespravnom divljanju", rekla je ona.

Prema njenim riječima, u malicioznim interpretacijama aktuelne krize u BiH, posebno od onih koji su tu krizu i produkovali, gotovo svakodnevno čujemo izmišljotine o nekakavom ratu ili uzurpiranju nečeg što navodno pripada nivou BiH.

"Republika Srpska nema namjeru uzurpirati bilo šta što po ustavu pripada nekom drugom nivou vlasti. Ni jedna aktivnost institucija Republike Srpske ne izlazi i neće izlaziti iz ustavnog okvira, niti će ugroziti ustavom predviđenu raspodjelu nadležnosti", istakla je Cvijanovićeva.

Narodna skupština Republike Srpske, kao najviše predstavničko tijelo, kaže pravo je mjesto da još jednom istaknemo da na našoj političkoj agendi ne postoji nikakav rat ili secesija

"Naša jedina platforma djelovanja jeste zaštita ustavnopravnog položaja Republike Srpske, onako kako je on predviđen Dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom 4 i otvaranje mogućnosti za konačno iskrene i partnerske odnose sa političkim predstavnicima drugih naroda. Cijenimo da bi ovo služilo očuvanju i ozdravljenju BiH", rekla je Cvijanovićeva.

Istakla je da je to prijeko potrebno jer je već godinama na sceni jednostrano, lobističko i advokatsko djelovanje pojedinih međunarodnih faktora isključivo u korist jednog konstitutivnog naroda čiji politički predstavnici, opet, sve dok imaju takve advokate na svojoj strani, odbijaju mogućnost bilo kakvog dijaloga sa političkim predstavnicima druga dva naroda o svim pitanjima ključnim za sudbinu BiH.

Podsjetila je da je poziv za iskrene razgovore upućen, između ostalog i na osnovu zaključaka ove Narodne skupštine, ali i na druge načine i oni su redovno ignorisani.

"Ali, mi i dalje pozivamo na razgovore i nastavićemo to da radimo, jer multuetnička zemlja koja nije u stanju da odgovori potrebama svih i nije u stanju da postane uspješna. Ako pogledamo šta su efekti svih nelegalno nametnutih odluka i prilično patetično stanje u kojem se uporno nalazi BiH, jasno je da je Republika Srpska dovedena u situaciju u kojoj, ukoliko želi da zadrži svoje osnovne prerogative, mora da reaguje", rekla je Cvijanovićeva.

Smatramo, dodala je, da je jedina prava i jedina moguća reakcija ona koja se realizuje pravno – političkim instrumentima koji su nam na raspolaganju upravo na osnovu Dejtonskog sporazuma, Ustava BiH, Ustava Republike Srpske i međunarodnog prava.

"Ovo nije revolucija i mi nismo nikakvi ni revolucionari, ni pobunjenici, već ljudi koji žele ustavni red, a ne nered, i koji žele očuvanje onih vrijednosti i principa koji su dali šansu BiH da nakon teškog rata otpočne svoj novi život i sama upravlja svojim procesima", istakla je ona.

Ona je dodala da bi u tim procesima, u kojima bi učestvovali domaći akteri, bila bi pojačana i uloga i odgovornost svih za očuvanje zajedničke zemlje.

"Čuvati OHR, strane sudije, voditi međunarodnu i domaću kampanju protiv onih sa kojima navodno želite zajedno živjeti, praviti nelegalnim intervencijama i istog tog OHR-a i tih stranih sudija prostor za dominaciju, ne vodi BiH u budućnost, već u uporno samoosporavanje", navela je Cvijanovićeva.

Drugim riječima, kaže, smatramo da se jedino vraćanjem u legalne tokove i procese ova kriza može prevazići i time ujedno pomoći i BiH da normalno profunkcioniše.

Istini za volju, navela je, toj dejtonskoj BiH nikada i nije pružena prava šansa, jer se od samog početka nastojala vršiti reviziju njene ustavnopravne strukture.

"Gledajući cjelokupan konglomerat različitih tijela, agencija, institucija koji je tokom godina uspostavljen na BiH nivou, jasno je da su rijetke one nadležnosti koje su prenijete sa entitetskog na nivo BiH u skladu sa ustavnopravnim rješenjima, odnosno na osnovu sporazuma između entiteta, a da je najveći broj njih kreiran neposrednom intervencijom visokih predstavnika ili predstavljaju rezultat različitih međunarodnih ili evropskih projekata", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da je činjenica da su mnoga od nametnutih zakonskih rješenja verifikovana u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, ali su ona i dalje neustavna.

"Naime, ne smije se izgubiti iz vida da potvrđivanjem ovakvih zakonskih rješenja u Parlamentarnih skupštini nije otklonjen veoma bitan procesni nedostatak koji se ogleda u činjenici da Visoki predstavnik, u skladu sa važećim pozitivnopravnim rješenjima, ne može biti ovlašćeni predlagač pred Parlamentarnom skupštinom, što ovakva zakonska rješenja, bez obzira na njihovo potvrđivanje, čini nelegalnim", rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike Sprske Željka Cvijanović istakla je da postojeća situacija i potreba za rehabilitacijom izvornih ustavnih rješenja pred Republiku Srpsku postavlja zadatak izrade novog ustavnog akta kojim bi Srpska bila potvrđena u punom dejtonskom ustavnopravnom kapacitetu, ali i kao moderna evropska politička zajednica njenih naroda i građana.

"Deklaracija o ustavnim principima treba da potvrdi političku opredijeljenost Republike Srpske za očuvanje i poštovanje Ustava, kao sastavnog dijela Dejtonskog sporazuma, koji je dao šansu da se kroz uspostavljanje mira i novog ustavno-političkog sistema, odvija i novi život BiH, izjavila je Cvijanovićeva koja je na posebnoj sjednici predstavila tekst deklaracije.

Ona je u obraćanju poslanicima istakla da je Dejtonski sporazum otvorio i mogućnost da se dogovorom i konsenzusom mijenja sve što bude procijenjeno da treba, ali nije nikome spolja dao pravo da to čini nelegalnim metodama, jer se međunarodni ugovori mogu mijenjati aneksima strana, a ne odlukama nenadležnih organa.

"Jasna je i odredba o ustavnom diskontinuitetu jer je Ustav BiH dio međunarodnog ugovora koji nije ni donesen ni ratifikovan od bilo kojeg organa u BiH", navela je ona.

Cvijanovićeva je izjavila da je jasno i da sporazumima entiteta, kao što su oni o odbrani, porezu na dodatu cvrijednost i visokom sudskom i tužilačkom savjetu nisu prethodile izmjene i dopune Ustava BiH da bi se stvorio ustavni osnov koji propisuje njegov član 3.3.a, niti je bilo naknadnih ustavnih izmjena.

"Takođe i da sporazumi koje u skladu sa ustavom zaključe dva entiteta sami po sebi ne predstavljaju amandmane na Ustav koji bi ga mijenjali, što je, konačno, utvrdio i sam Ustavni sud BiH još 2006.godine", rekla je ona.

Cvijanovićeva je napomenula da se Deklaracijom podsjeća i na ustavom utvrđenu odredbu da nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, niti ulaziti na teritoriju drugog entiteta, što besmislenim čini sve priče o ratu koje dolaze iz Sarajeva, ako se strane zaista pridržavaju Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH.

Ona je rekla da Deklaracija podsjeća i na ustavom predviđeno asimetrično uređenje, te činjenicu da BiH nije jedinstvena izborna jedinica, već da su to entiteti.

Cvijanovićeva kaže da je Ustavom predviđena jasna zaštita kolektivnih prava, kako entiteta, tako i njenih konstitutivnih naroda u zajedničkim institucijama BiH.

"Ova deklaracija je i snažan podsjetnik na ustavna rješenja u pogledu finanasiranja troškova zajedničkih institucija BiH putem budžeta BiH, o sferi pravosuđa i, konačno, o uređenju kompletnog institucionalnog života", kaže Cvijanovićeva.

Ona je istakla da postojeća situacija i potreba za rehabilitacijom izvornih ustavnih rješenja pred Republiku Srpsku postavlja zadatak izrade novog ustavnog akta, što i predstavlja jedno od opredjeljenja iskazanih kroz deklaraciju koju danas razmatraju poslanici.

Cvijanovićeva je navela da bi takvim novim ustavnim aktom, Republika Srpska bila potvrđena u svom punom, dejtonskom ustavnopravnom kapacitetu, ali i kao moderna evropska politička zajednica njenih naroda i građana, koja uvažava sve svoje dejtonske i međunarodne obaveze.

"Treba podsjetiti da su gašenje OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH sadržani i u uslovima za približavanje EU. Vrijeme kad je trebalo da oni napuste domaći sistem davno je isteklo. Svako njihovo dalje zadržavanje čini ovu zemlju još nesposobnijom da razvije unutrašnji dijalog potreban za njeno ozdravljenje", kaže ona.

Cvijanovićeva je istakla da bi BiH danas bila daleko uspješnije društvo da je EU imala stvarnu i efektivnu vidljivost i prostor za djelovanje.

"Sa OHR-om i stranim sudijama, i taj put, je, nažalost, obesmišljen stvarajući uvjerenje da služi jedino ustavnoj transformaciji pri čemu se fingira evropska perspektiva. Nažalost, to tako izgleda", naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da, osim što je postojanje OHR-a i stranih sudija apsolutno nespojivo sa procesom evropskih integracija, treba pomenuti i javno iznesene stavove političkih aktera iz Sarajeva kojima jasno ukazuju da upravo i OHR i Ustavni sud BiH predstavljaju neprocjenjivo sredstvo bošnjačke politike u obračunu sa Republikom Srpskom.

"Da li je normalno ili nenormalno regovati na to stanje? Normalno je, ako zemlja hoće da bude normalna. Da li je uopšte moguće graditi budućnost u zemlji u kojoj se neki od konstitutivnih naroda, a sada su to dva od tri, pa sve i da je samo jedan, bore za prava koja im po ustavu pripadaju?", upitala je predsjednik Srpske.

Ona je ukazala da smo svjedoci da je nastojanje Republike Srpske da se suprotstavi nasilju kojem je izložena, po pravilu suočeno sa prijetnjama nekakvim sankcijama.

"Onima koji ih prizivaju i koji njima prijete, jer se pozivamo na Ustav i tražimo provođenje Ustava i zagovaramo istinsku multietničnost, moramo reći da su u svijesti građana Republike Srpske takva vremena davno prošla. Treba ih pitati i šta vi to hoćete od nas da ćutimo, trpimo i čekamo da nas u potpunosti zatrpaju mržnja i destrukcija političkog Sarajeva? I onda ćete nas sankcionisati jer nećemo da to čekamo?", upitala je predsjednik Srpske.

Ona je ukazala da je Srpska otvorena za dijalog sa svima, ali neće pristati na dalje ugrožavanje pozicije Republike Srpske, pod plaštom pravljenja neke imaginarne funkcionalnosti BiH u kojoj će se nastaviti privatizacija i uzurpacija prava drugih uz pravljenje prostora za dominaciju jednih.

"Ja uopšte ne isključujem mogućnost da neke funkcije budu objedinjene ako će značiti bolju prohodnost za građane i efikasnost institucija, ali to moraju biti domaća rješenja, do kojih se došlo razgovorom i voljom svih, a ne nametanjem visokih predstavnika ili neustavnim odlukama Ustavnog suda na krajnje manipulativan i nekredibilan način, koji nas sve drži u statusu eksperimenta bez stvarne vizije o tome kako graditi zajedničku budućnost", navela je ona.

Ona je rekla da se debata o važnim pitanjima ne može odigravati samo na nivou BiH jer svaki nivo vlasti, a to znači i BiH i Republika Srpska i FBiH i distrikt Brčko, imaju svoje institucije i svoje demokratski, legalno izabrane predstavnike koji jedini mogu da kreiraju rješenja po bilo kojem pitanju.

"Pokušaji nametanja rješenja od visokog predstavnika ne samo da su nespojivi sa `evropskim` putem BiH, već i osnovnim civilizacijskim vrijednostima na evropskom kontinentu u trećoj dekadi 21. vijeka. Nažalost, čini se da su se mnogi prema BiH od početka odnosili samo kao prema eksperimentu, kao što danas vidimo, prilično neuspješnom", ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da je Republika Srpska otvorena za dijalog sa svima i potpuno spremna da poštuje svoje obaveze proistekle iz međunarodnog ugovora kojim je uspostavljena BiH.

"Institucije Republike Srpske žele i spremne su da da učestvuju u svim procesima kojima će se BiH unapređivati kao zajednhička država njenih ravnopravnih konstitutivnih naroda i svih građana koji u njoj žive", poručila je predsjednik Srpske.