Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija poslao je pisma ambasadorima stalnih članica Savjeta bezbjednosti - SAD, Francuske, Britanije, Rusije, Kine i UN.
U pismu je ambasadore upoznao da je u Sarajevu učinjeno sve da se spriječi njegovo obraćanje pred ovom svjetskom institucijom.
Dao je osvrt na situaciju u BiH i šta bi trebalo učiniti ako se želi da BiH krene naprijed.
Tegeltijino pismo ušlo je u zvanični zapisnik Savjeta bezbjednosti UN.
Ambasador Misije BiH Sven Alkalaj lobirao je u Njujorku da se umjesto zvanično imenovanog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH - obrati strani državljanin.
RTRS piše da se uz svu opstrukciju da Zoran Tegeltija bude spriječen da se obrati, preko pisma upućenog ambasadorima, čula se i srpska strana. Tegeltija je u pismu podsjetio da je zbog sjednice Savjeta bezbjednosti UN promijenio ranije planirane obaveze da bi pred ovom svjetskom institucijom iznio viđenje situacije u BiH.
Prenio im je da su u Sarajevu bošnjački političari i pojedini predstavnici međunarodne zajednice sve učinili kako bi ga u tome spriječili.
Ovo pismo je, kaže, ostalo jedini način da realno predstavi situaciju u BiH.
"Vaši predstavnici u BiH vama dostavljaju jednostrane informacije i prikaz stanja u BiH. Ovo je moj pokušaj da to stanje realno predstavim i spriječim jednostrano informisanje članova Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH. Ono što je očigledno, to je da neki smatraju da meni, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, ne treba dozvoliti da iznesem stavove i pozicije u međunarodnim institucijama i organizacijama, možda i zbog toga, jer sam Srbin koji dolazi iz Republike Srpske".
Tegeltija u pismu navodi da je potpuno privržen dosljednom poštovanju i provođenju Dejtonskog sporazuma, što uključuje posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.
Ističe i opredijeljenost za evropske integracije kroz mehanizam koordinacije. Tvrdnje da Republika Srpska planira de jure ili de fakto secesiju od BiH, upozorava, predstavljaju lažnu propagandu.
"Mir i stabilnost u BiH apsolutno nisu ugroženi. Istovremeno, smatramo da se ni na koji način ne može praviti paralela između Ukrajine i BiH, te je bilo kakvo stavljanje u kontekst situacije u Ukrajini i BiH za nas apsolutno neprihvatljivo i nedopustivo".
U pismu navodi i opredijeljenost za poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i da jedna mala i umnogome zavisna zemlja kao što je BiH treba zadržati neutralan stav prema ovoj krizi.
Ukazao je da Izvještaj o BiH podnosi njemački političar čija uloga nije odobrena odlukom Savjeta bezbjednosti.
Taj izvještaj OHR-a u Sarajevu je, smatra, tendenciozan i napisan pod snažnim uticajem bošnjačkih političara.
"Ni na koji način ne opisuje realno i objektivno stanje u BiH i ponovo targetira Srbe i Hrvate kao isključive krivce za trenutnu političku krizu, te u tom svjetlu i vidim ovako brzu reakciju bošnjačkih političara da spriječe moje obraćanje na sjednici".
Tegeltija je izrazio i zabrinutost za budućnost BiH, a glavni razlog je nedostatak unutrašnjeg konsenzusa.
Upozorava da su određene institucije BiH stavljene u službu i u funkciju ispunjavanja interesa i politike samo jednog naroda, kao što su CIK i Ustavni sud.
"Vlade pojedinih zemalja donose pogrešne odluke na bazi netačnih i nekompletnih informacija koje dolaze od predstavnika pojedinih međunarodnih instiucija i samo jedne strane iz BiH. Ovi izvještaji se koriste da bi se osudili pojedinci u BiH, prijetilo sankcijama i vršio pritisak".
Na kraju pisma Tegeltija ističe da je jedino dijalog u okviru Dejtonskog sporazuma način da se obezbijedi stabilnost i napredak zemlje.
Napominje da se ne smije dozvoliti da se bilo ko osjeća ugroženim od strane drugog, ako želimo da ova BiH uspije.