Za predstojeće izbore u Republici Srpskoj je napravljen prilično mali broj koalicija.
U Centralnoj izbornoj komisiji BiH istekao je rok za prijavu koalicija koje će nastupiti na predstojećim opštim izborima. Posebno je zanimljivo da u opozicionim redovima u RS, koji dugo vremena najavljuju zajedničke kandidate za inokosne funkcije, nisu kao ranijih godina prijavili koalicije za izbor člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS.
Srpska demokratska stranka (SDS) se prijavila za oba nivoa, dok je Partija demokratskog progresa (PDP) učinila samo za nivo predsjednika Srpske. Kandidat PDP za predsjednika RS je Jelena Trivić, a SDS za Predsjedništvo BiH, Mirko Šarović. Stranke se u ovim kandidaturama međusobno podržavaju (teoretski, ukoliko se situacija u SDS iskomplikuje i oni požele nominovati kandidata i za predsjednika RS, onda bi se moglo desiti da formalno Jelena Trivić bude kandidat SDS kog će podržavati PDP i ostale stranke, dok bi formalni kandidat PDP bio onaj koga izabere SDS).
Što se tiče bošnjačkih i hrvatskih stranaka, one su u Republici Srpskoj napravile koalicije u kojima su praktično sve stranke određenog nacionalnog predznaka.
Postoje dva načina da se napravi koalicija. Po izbornim zakonu, dva subjekta koja prikupe potpise i prijave se za iste nivoe izbora mogu se udružiti do određenog roka. To je ovaj put uradilo malo stranaka.
Najviše pažnje privlači koalicija Socijalističke partije (SP) i Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragana Čavića, te Srpskog narodnog pokreta (SNP), koji predvodi načelnik Bratunca Srđan Rankić. Ove tri stranke će se boriti za mjesta u Narodnoj skupštini RS, a najbolje je prošao Dragan Čavić koji je obezbijedio prvo mjesto na kompenzacionoj listi. Zanimljivo je da su za PSBiH u koaliciji prijavljeni samo SP i SNP.
Koaliciju su prijavili i Narodna partija Srpske (NPS) Darka Banjca i Uspješna Srpska Zlatka Maksimovića, koje će zajedno sa Prvom SDS nastupiti za izborima.
Međutim, češće se dešava da dođe do „ugovornih koalicija“ u slučaju da pojedini lokalni pokreti ili manje stranke, koje nemaju snage da sami izađu na izbore, potpišu ugovor sa već prijavljenom strankom. U tom slučaju njihovi kandidati se nađu na listi i zajednički se bore za glasove, ali je pravno gledano u pitanju lista stranke koja se prijavila na izbore.
Jedni od rijetkih koji su saopštili (ugovornu) koaliciju su Pokret za Bijeljinu i Ujedinjena Srpska. Odbornici ove dvije stranke čine zajednički klub u gradskoj skupštini u Bijeljini, a sada će nastupiti sa zajedničkom listom na parlamentarnim izborima, a od ukupno 14 kandidata u izbornoj jedinici šest, dva će biti iz Pokreta za Bijeljinu.
Ostalo je dosta političkih subjekata koji mogu da donesu određen broj glasova, ali su još uvijek neraspoređeni. Jedan od njih je "Banjaluka zove", koja ima odbornika u Banjaluci (Saša Lazić), a nisu prijavljeni i vjerovatno će se pridružiti nekoj od većih stranaka (moguće PDP-u).
Isto tako postoji određen broj stranaka koje su se prijavile za izbore, ali imaju male šanse da osvoje neki mandat, i očekuje se da će do konačnog roka za predaju lista pokušati da naprave neku ugovornu koaliciju sa većim strankama.