Stenogram rasprave Dodika i Džaferovića: "Vi ste šampion u pokušajima da izmanipulišete"

Dodik je predložio da tačka o agremanu njemačkom ambasadoru bude na sljedećoj redovnoj sjednici jer nikakvo vanredno stanje niti vanredne okolnosti nisu nastupile.

On je zatražio da Predsjedništvo Šmita udalji iz BiH, da mu zabrani rad i djelovanje i proglasi ga personom non grata, ali, sve četiri tačke dnevnog reda koje je predložio Dodik druga dva člana Predsjedništva su odbila.

Srna prenosi stenogram sa sjednice u cijelosti:

Šefik DŽaferović: Poštovani članovi Predsjedništva, g. Dodik i g. Komšić, zamjeniče generalnog sekretara, članovi sekretarijata, šefovi i članovi kabineta, sve vas pozdravljam i otvaram 157. vanrednu sjednicu Predsjedništva BiH. Konstatujem da su u zgradi PBiH fizički prisutna dva člana PBiH, g, Komšić i ja, a da se g. Dodik javlja i učestvuje na sjednici putem link veze.

Dakle, ovo je vanredna sjednica PBiH i ja sam u pozivu naveo da su, u pozivu i dopuni poziva, dnevni red današnje sjednice dvije tačke. Prva - Prijedlog odluke o prihvatanju sporazuma i određivanje potpisnika za Sporazum između Evropske unije, s jedne strane, i BiH, s druge strane, o učestvovanju BiH u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu. I druga - Prijedlog odluke o davanju agremana ambasadoru Savezne Republike NJemačke u BiH Tomasu Fithenu, izvanrednom i opunomoćenom ambasadoru Savezne Republike NJemačke u BiH.

Ovo je vanredna sjednica, ovo je dnevni red, nema rasprave o dnevnom redu. Prelazimo na realizaciju dnevnog reda.

Milorad Dodik: Kako nema rasprave?

Šefik DŽaferović: Zato što je vanredna sjedenica.

Milorad Dodik: Ne odlučuješ samo ti kakav će biti dnevni red nego Predsjedništvo.

Šefik DŽaferović: Dajte mi odredbu Poslovnika.

Šarčević Đorđe: Član 24 stav 2 Poslovnika o radu „Dnevni red vanredne sjednice se prihvata bez glasanja na početku sjednice, osim ako vanredna sjednica ima više tačaka kada se glasa o dnevnom redu.“

Šefik DŽaferović: Dobro.

Šarčević Đorđe: I još nešto. Ja se izvinjavam, vama i g. Komšići bi htio da uručim dopunu dnevnog reda.

Šefik DŽaferović: Dobro. Može.

Milorad Dodik: Nisam čuo obrazloženje g. predsjedavajući ili se nije čulo ovdje. Možete li mi ga vi saopštiti?

Šarčević Đorđe: Je li treba ja da ponovim ili..?

Šefik DŽaferović: Ne trebate Vi ništa ponavljati.

Milorad Dodik: Nisam ja čuo.

Šefik DŽaferović: Šta Vas interesuje?

Milorad Dodik: Sve me interesuje. Zašto Vi manipulišete sa ovim i pokušavate uvoditi dnevni red kad nikako niste bili u pravu. Nisam čuo obrazloženje. Želim da čujem obrazloženje.

Šefik DŽaferović: Dakle, dnevni red današnje sjednice je upućen u dva navrata. Prvi je sadržavao jednu tačku dnevnog reda i ovo je konačni dnevni red, što se mene tiče, sadrži dvije tačke dnevnog reda. Ja sam ih objasnio koje su. I Vi ste u pravu kada je u pitanju vanredna sjednica a ima više od jedne tačke dnevnog reda onda se glasa o dnevnom redu. Ja ću to naravno da uradim i da ispoštujem. Otvaram raspravu o dnevnom redu. G. Dodik izvolite.

Milorad Dodik: Veoma je indikativno kako se ponašate. Pokušali ste da izmanipulišete Predsjedništvo, prekršite Ustav i da proglasite da ste Vi taj koji je neprikosnoven, koji može da određuje dnevni red, ne dozvoljavajući raspravu o dnevnom redu na ovoj sjednici Predsjedništva. To govori o Vašem manipulativnom htjenju ali kao što vidite i sami niste u pravu. I po ko zna koji put ovo je u funkciji Vašeg nastijanja da privatizujete Predsjedništvo, da prekršite Ustav i Poslovnik o radu. Vi ste nesumnjivo šampion u pokušajima da izmanipulišete i Poslovnik i Ustav i zato mislim da treba da snosite odgovornost. Nekoliko puta sam pokušao da tražim da Vas smijenimo, nisam uspio, ali ovo sad govori da sam bio u prvu. Vaše nastojanje da se tako ponašate govori o tome šta Vi mislite o Predsjedništvu, šta mislite o Ustavu BiH. u svakom slučaju, dakle, mogu da prihvatim prvu tačku dnevnog reda jer ona nije sporna Prijedlog odluke o prihvatanju sporazuma i određivanje potpisnika za Sporazum između Evropske unije, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, o učestvovanju Bosne i Hercegovine u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu. To je ok. Ne vidim razlog da na vanrednoj sjednici stavljate nešto što je dio redovnih aktivnosti PBiH. To je ova druga tačka dnevnog reda - Prijedlog odluke o davanju agremana ambasadoru Savezne Republike NJemačke. Ne vidim ništa šta je tu vanredno da je Vi stavljate na dnevni red osim opet Vaše želje za manipulacijom i pravljenjem određenih medijskih i drugih stvari. Predlažem da se ova tačka dnevnog reda skine sa dnevnog reda i stavi na sljedeću redovnu sjednicu jer ni po čemu ne zaslužuje da bude na vanrednoj sjednici PBiH jer nikakvo vanredno stanje ni vanredne okolnosti nisu nastale da bi ona trebala da se ovdje nađe. Zato mislim da je to dio Vaše manipulacije da bi se očuvalo to.

Pored toga predlažem da se na dnevni red glasa o tački Stav Predsjedništva BiH o neustavnom i nelegitimnom postupanju gospodina Šmita. Dejtonski mirovni sporazum koji je potpisan 21. novembra 1995. godine i ratifikovan 14. decembra 1995. je osnov na kojim počiva i funkcioniše BiH kao temelj mira i prosperiteta u njoj. Kada je u pitanju visoki predstavnik za BiH bitno je istaći da je njegova uloga isključivo predviđena Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim se definiše: Član 1 visoki predtavnik stav 1 citiram „strane se slažu da će primjena civilnog aspekata mirovnog rješenja sadržati široki dijapazon aktivnosti uključujući nastavak humanitarne pomoći za period koliko to bude potrebno; obnova infrastrukture i ekonomska obnova, ustanovljavanje političkih i ustavnih institucija u BiH; unapređenje poštovanja ljudskih prava i povratka raseljenih lica i izbjeglica; održavanje slobodnih i fer izbora tokom vremenskog perioda u Aneksu 3 na opšti okvirni sporazum. Značajan broj međunarodnih organizacija i agencija biće pozvan da pomaže u ovome.“

Stav 2 citiram „S obzirom na kompleksnosti sa kojima se sreću, strane zahtjevaju“ a strane potpisnice Aneksa 10 to znate su BiH tog vremena, nije imala puni legitimitet i nije bila prihvaćena od Republike Srpske i značajnog dijela hrvatskog naroda ali je ipak potpisala to. Znači Federacija BiH, Republika Srpska, Srbija i Hrvatska. Dakle to su strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i one zahtijevaju imenovanje visokog predstavnika koji će biti imenovan u skladu sa relevantnoj rezolucijom SB UN-a da bi „pomogao i kako bi olakšao vlastite napore strana i mobilisao, znači pomogao i ništa više i olakšao, a ne da bi imao izvršno ovlaštenje. Kada bude potrebno da se koordinišu aktivnosti organizacija i agencija koje su uključene u civilne aspekte mirovnog sporazuma predviđene kako mu je povjerila rezolucija SB UN-a u vidu dodataka koji su dole navedeni.“ Visoki predstavnik u BiH treba biti potvrđen relevantnom rezolucijom SB UN-a, što je u slučaju gospodina Šmita izostalo kao i predhodni stav da su strane zatražile njegovo imenovanje. Iz toga logično pravno slijedi da je njegovo imenovanje nelagalnog i nelegitimnog karaktera, te da se sve vrste odluka koji isti donosi nemaju i ne mogu imati nikakakvu pravnu važnost niti proizvoditi bilo kakva dejstva. Upravni odbor Savjeta za provođenje mira nema ovlašćenja da imenuje visokog predstavnika bez odobrenja relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti, što ukazuje da je takozvana odluka PIK-a o imenovanju visokog predstavnika bez pravnog presedana. PIK je neformalna grupa država, ''ad hoc'' grupa država bez ikakvih pravnih ovlašćenja, kako ga je uostalom nazvao i sam Evropski sud za ljudska prava. Iz Aneksa 10, koji je jedini izvor legitimiteta mandata visokog predstavnika, ne proizilazi pravno na donošenje zakona i propisa umjesto izabranih legalnih i legitimnih organa entiteta i institucija BiH.

Svi dosadašnji visoki predstavnici, čije prakse pokušava da nastavi nelegalni Šmit su nelegalno, nelegitimno, neustavno i antidejtonski nametali zakone, mijenjali entitetske Ustave, zaleđivali bankovne račune stranaka i građana, ukidali nižestepene sudske odluke, zabranjivali građanima imenovanje na političke funkcije, smjenjivali funkcionere na najvišem političkom nivou.

Posljednja u nizu odluka koja je donesena na neustavan, nelegitiman način od gospodina Šmita koji nije visoki predstavnik, koji je nelegalan i zbog toga Predsjedništvo u svojoj Odluci treba da ga udalji iz BiH, da mu zabrani rad i djelovanje i proglasi ga personom non grata, dakle Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i kojom se svom silinom udara na ono što predstavlja volju naroda u BiH koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti, konstitutivni narod.

Ova odluka ima za cilj da kaže da adekvatan način na koji građani slobodno i neposredno biraju svoje predstavnike, samo onaj koji odgovara OHR-u i Centralnoj izbornoj komisiji, a koja je poput gospodina Šmita izabrana mimo zakonom predviđenih procedura a kojoj se ovom „odlukom“ daju sudska i izvršna ovlašćenja inkvizicijskog karaktera. Donosilac ove odluke ruši i gazi sva prava, a biračko pravo je jedno od osnovnih ličnih i političkih prava. Posljedica svega navedenog je da je donošenje odluka i ponašanje gospodina Šmita koji u svojim javnim istupima pogrdnim riječima naziva političke predstavnike u BiH postalo predmet analize čak i u njegovoj domicijalnoj zemlji. O tome najbolje govori članak objavljen u eminentnom njemačkom mediju „Špigl“ u kome se postavlja pitanje da li je gospodin Šmit „uopšte dorastao funkciji koju obavlja“, a na koju je došao mimo predviđenih procedura. Dakle, pomenuti medij izražava stav da visokog predstavnika, ne biraju građani nego međunarodna zajednica, što nije tačno naravno, jer ga biraju strane, a imenuje Savjet bezbjednosti, ali da bez obzira na to on ima kao široka ovlašćenja, što svakako opet nije tačno, ali želim da citiram upravo ovaj list, zato što to govori o atmosferi koja pokušava da ulogu OHR-a i visokog predstavnika, postavi na takav način. Međutim, u tome i na kraju tog članka govori se da je funkcija visokog predstavnika i da je legalna postala anahrona i neproduktivna. Svojim ponašanjem i djelovanjem gospodin Kristijan Šmit, kao pojedinac, nelegitiman ruši principe vladavine prava koji podrazumijevaju postojanje pravne države, koja je potčinjena pravu, i to u totalitetu, što znači da svaki akt koji je donesen i koji donosi sama država, ne samo Ustav i zakoni, moraju biti pravni, a ne politički i ideološki, a posebno ne ohaerovski.

Budući da Šmit nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, samim tim nema i ne može imati ovlašćenja za obavljanje bilo kakve dužnosti, pogotovo ove. Posljedica navedenog je da se donošenjem odluka gospodina Šmita, imenovanog na protivpravan način krše odredbe Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, kao i ljudska i demokratska prava svih konstitutivnih građana i zato predlažem Odluku Predsjedništva: 1) da se zabrani rad Kristijanu Šmitu u BiH, 2.) da tražimo da se proglasi personom non grata i da napusti BiH, i da u tom pogledu Predsjedništvo preuzima obavezu da sa garantima Dejtonskog sporazuma razgovara i rješava problem o budućem položaju OHR-a.

Predlažem drugu tačku dnevnog reda - Pristupanje Bosne i Hercegovine inicijativi „Otvoreni Balkan“ i mislim da sam o tome mnogo puta govorio. Mislim da ,,Otvoreni Balkan“ pokazuje dobre rezultate. Mislim da je šteta za BiH i svi njene građane i privredne subjekte da u tome ne budu i zato predlažem da ova tačka dnevnog reda sa obrazloženjem koje sam dao, treba da bude na dnevnom redu.

Treća koju predlažem je da se usvoji nacrt Osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji gasovoda ,,Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije“ na pravcu granica Republika Srbija - Bosna i Hercegovina- Bijeljina - Banja Luka – Prijedor - Novi Grad.“ I ranije sam tražio da se ova tačka dnevnog reda stavi na dnevni red, upozoravam i želim da skrenem pažnju članovima Predsjedništva da ovdje čine nesagledivu štetu energetskoj stabilnosti BiH i mogućnosti da se ona obezbijedi putem izgradnje ovog gasovoda. Razlozi za zaključivanje predmetnog Sporazuma su izgradnja transportnih gasovoda s ciljem zadovoljenja obaveza iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice jugoistočne Evrope, te osnovnih postulata pravne stečevine Evropske unije, kojom se naglašava potreba integrisanja i razvoj tržišta prirodnog gasa kroz povezivanje sa regionalnim i evropskim gasnim mrežama s ciljem osiguranja sigurnosti i stabilnog snabdijevanja energijom i sprovođenja mjera za zaštitu okoline. Ne treba zanemariti ni geografsku povezanost Republike Srbije i Bosne i Hercegovine zato se ovaj prijedlog i zove ,,Istočna interkonekcija“, i njihovu uzajamnu prostornu naslonjenost, što samo po sebi ukazuje na potrebu i opravdanost zajedničkog oblikovanja i povezivanja infrastrukturnih sistema u sferi gasnog transporta. Značajno je napomenuti da se realizacijom ovog projekta, Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji gasovoda „Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije“ na pravcu granica Republika Srbija -Bosna i Hercegovina - Bijeljina - Banja Luka – Prijedor - Novi Grad, obezbjeđuje diverzifikacija pravca i izvora snabdjevanja prirodnim gasom radi obezbjeđivanja bezbjednosti snabdjevanja prirodnim gasom putem balkanskog odnosno turskog toka, TAP i TANAP, LNG terminala u Alekandroupolisu. Na sve navedeno nadovezuje se i činjenica da je projekat ,,Istočne interkonekcije“ uvršten u dokument ,,Okvirna energetska strategija Bosne i Hercegovine“ do 2035. godine i označava se sa visokim prioritetom za Republiku Srpsku i BiH i zato smatram, upravo imajući u vidu da se nalazi u jednom ovako važnom strateškom dokumentu da je obaveza Predsjedništva da prati ovakvu strategiju. Sporazum istočne interkonekcije je proglašen nacionalnim projektom od strateškog značaja, koji treba da osigura adekvatan transport i protok gasa na područjima sporazumom obuhvaćenih strana, što bi u konačnom uspostavilo uredno snabdijevanje, doprinijelo ekonomskoj i uopštenoj stabilnosti, prosperitetu i razvoju regionalnih zemalja.

Bitno je istaći da je Vlada Republike Srpske dala pozitivno mišljenje vezano za predmetni Sporazum. Ispred BiH i Republike Srpske, kako sam i naveo, da ponovo ne čitam, su potpisali preduzeća ,, Srbija- Gas“, Banja Luka još 16.03.2021. godine. U skladu sa tačkom 4 Zakona o izvršavanju i zaključivanju međunarodnih ugovora SG BiH broj 29 i 32/13, koji propisuju: da ,,inicijative za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije BiH, entiteti, kantoni, lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svog djelovanja“, završen citat.

Gasne kompanije zainteresovanih strana Republike Srbije i Republike Srpske, međusobnim ugovorom, regulišu se sva značajna pitanja vezana za realizaciju ovog projekta i protok gasnih potencijala na ovim područjima obuhvaćenim ovim projektom. Bitno je napomenuti da ovaj ugovor u skladu sa odredbama međunarodnog ugovornog prava i zasniva se na pravilima i standardima te da su postupanje u vezi sa istim bilo bi u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora. Uvažavamo činjenicu da je saglasnost za ugovor Istočna interkonekcija pribavljen od strane najrelevantnijih nadležnih organa u BiH. Dakle, ti organi su sledeći: Vlada Republike Srpske, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo spoljnih poslova, Ministarstvo enrgetike Republike Srpske., te Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, dakle, svi nadležni autoriteti vlasti koji treba da osiguraju zaključivanje i sprovođenje svih oblika međunarodnih ugovora u svrhu postizanja viših interesa na dobrobit BiH i njenog kompletnog stanovništva dali su sviju saglasnost. Ti organi su dali svoju saglasnost. Zato mislim da je red da to učini i Predsjedništvo kao konačno najviši organ vlasti u BiH.

Bitno je napomenuti da je ugovor u skladu sa odredbama međunarodnog ugovornog prava i zasniva se na međunarodnim pravilima i standardima, te da bi postupanje u vezi sa istim bilo u skladu sa Zakonom o postupanju i zaključivanju međunarodnih ugovora. Smatram da bi Republika Srpska i cijela BiH ostvarile značajne ekonomske benefite, prosperitet i napredak realizovanjem projekta izgradnje gasovoda istočna interkonekcija.

Četvrta tačka koju predlažem na dnevni red je „Donošenje odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Memoranduma o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta Izgradnja aerodroma Trebinje“ između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije, sa Nacrtom memoranduma. Savjet Ministara je na 48. sjednici, održanoj 30.03.2022. godine, utvrdio Prijedlog osnova za vođenje pregovora o Memorandumu o razumijevanju i saradnji na realizaciji projekta izgradnje aerodroma Trebinje između Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije sa nacrtom Memoranduma koji imate. Ovaj sav period smatram da je period nepotrebne opstrukcije. Mislim da ovo konačno treba da se dozvoli da ide dalje u proceduru. Ovim Memorandumom, dakle napominjem da je Savjet ministara već donio na svojoj 48. sjednici, 30.03.2022. godine, taj prijedlog uputio Predsjedništvu. Ovim memorandumom utvrđeni su osnovni pravci buduće saradnje ciljevi u realizaciji projekta ,,Izgradnja aerodroma Trebinje“, na principima uzajamne korisne saradnje, s poštovanjem dobre međunarodne prakse, obje strane. Mislim da imajući u vidu i tu činjenicu, da je Savjet ministara donio i utvrdio to znači da sve nadležne institucije na nivou BiH i Republike Srpske su dale saglasnost, i da se taj Memorandum može usvojiti na Predsjedništvu. Smatram da je neophodno da se stavi na dnevni red i da se o tome glasa. Dakle, suština mog današnjeg obraćanja i intervencije jeste da mislim da nema potrebe da se predložena tačka 2, sa vaše strane, nađe na dnevnom redu, jer nije urgentna, ne zaslužuje vanredni karakter i predlažem ove tačke, 4 tačke dnevnog reda, prihvatam prvu tačku, to je Prijedlog odluke o prihvatanju Sporazuma između Evropske unije i BiH oko civilne zaštite. Predlažem ove 4 tačke i tražim da se o svakoj tački dnevnog reda moga prijedloga, posebno glasa.

Šefik DŽaferović: Hvala Vam gospodine Dodik. Prije nego… što gospodin Komšić imate li Vi riječ?

Dakle, zaključujući raspravu, želim samo da kažem da ja nikada nisam imao nikakve druge namjere osim da poštujem Poslovnik o radu Predsjedništva BiH, kao i sve diskusije i rasprave, i jako sam uviđavan kada su u pitanju ukazivanja na moguće greške u Poslovniku.

Ovo želim odmah da kažem i da u startu odbacim sve optužbe na moj račun. Govriti neću ništa dalje, o tome ćemo, ja se nadam, neke druge prilike da govorimo. Zaključujem raspravu o dnevnom redu, dakle ovo je vanredna sjednica koja je u skladu sa članom 24, stavom 2, po dnevnom redu se glasa, tako stoji u Poslovniku, jer ima više od jedne tačke dnevnog reda. I nema tu nikakve dileme.

Ja sam dakle, u dopuni za današnju sjednicu naveo dvije tačke dnevnog reda. Mi ćemo glasati o dnevnom redu. Gospodin Dodik je predložio danas četiri tačke dnevnog reda. Prvo, stav Predsjedništva BiH o neustavnom i nelegalnom postupanju gospodina Kristijana Šmita. Ko je za to da se ova tačka dnevnog reda uvrsti u dnevni red vanredne sjednice? Ko je za? Jedan za, ko je protiv? Dva protiv. Ova tačka nije uvrštena u dnevni red.

Zatim pod dva, gospodin Dodik je predložio tačku dnevnog reda pristupanju BiH inicijative Otvoreni Balkan. Ko je za to da se uvrsti ova tačka dnevnog reda? Jedan za, ko je protiv? Dva protiv. Tačka nije uvrštena u dnevni red.

Tačka tri prijedloga gospodina Dodika usvajanja nacrta odluke za vođenje pregovora radi zaključivanja međudržavnog ugovora između BiH i Republike Srbije o izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija BiH i Republike Srbije na pravcu granica Republika Srbija – BiH – Banja Luka - Prijedor – Novi Grad. Ko je za to da se ova tačka uvrsti u dnevni red? Jedan za. Ko je protiv? Dva protiv. Nije uvrštena tačka dnevnog reda.

Zatim četiri, donošenje odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora za zaključivanje Memoranduma o razumijevanju i saradnje na realizaciji infrastrukturnog projekta izgradnja aerodroma Trebinje između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Srbije sa nacrtom Memoranduma. Ko je za? Jedan za. Ko je protiv? Dva protiv. To su bili prijedlozi gospodina Dodika.

Moj prijedlog za današnju sjednicu je dakle, prijedlog odluke o prihvatanju sporazuma i određivanju potpisnika za sporazum između Evropske unije, sa jedne strane i BiH, sa druge strane o učestvovanju BiH u mehanizmu EU za civilnu zaštitu i dva prijedlog odluke davanja agremana ambasadoru SR NJemačke u BiH.

Milorad Dodik: Mislim da ste dužni da moj prijedlog da se tačka dva skine sa dnevnog reda i stavite na glasanje pa onda objedinite.

Šefik DŽaferović: Dakle, gospodin Dodik predlaže, to je u redu. Dakle, ovo je moj prijedlog dnevnog reda, ali prije toga gospodin Dodik predlaže trebali bi da glasamo u dnevnom redu da se tačka dva skine sa dnevnog reda. Ko je za to da se tačka dva skine sa dnevnog reda? Jedan za. Ko je protiv? Dakle prijedlog nije usvojen.

Milorad Dodik: ja sam ovdje kao ikebana, je li?

Šefik DŽaferović: Sada prelazimo na glasanje o dnevnom redu za obadvije tačke koje sam predložio. Dakle za dnevni red koji sam predložio. Ko je za dnevni red? Dva za. Ko je protiv? Jedan protiv. Dakle, konstatujem da je Predsjedništvo utvrdilo dnevni red današnje vanredne sjednice. Prelazimo na prvu tačku – Prijedlog odluke o prihvatanju sporazuma i određivanju potpisnika između Evropske unije sa jedne strane i BiH sa druge strane o učestvovanju BiH u Mehanizmu EU za civilnu zaštitu. Otvaram raspravu. Ako se niko ne javlja zaključujem raspravu. Prelazimo na glasanje. Ko je za to da utvrdimo ovu odluku, donesemo ovu odluku? Tri za. Dakle, konstatujem da je Predsjedništvo BiH odluku o prihvatanju sporazuma i određivanju potpisnika za sporazum između EU sa jedne strane i BiH sa druge strane o učestvovanju BiH u mehanizmu EU za civilnu zaštitu.

Prelazimo na drugu tačku dnevnog reda. Prijedlog odluke o davanju agremana ambasadoru SR NJemačke u BiH. Prijedlog odluke ste dobili. Otvaram raspravu. Ko želi da govori? Ako se niko ne javlja za riječ zaključujem raspravu, prelazimo na glasanje. Ko je za to da donesemo ovu odluku? Ko je za? Dva za. Ko je protiv? Jedan protiv. Dobro. Pošto odluka nije donesena konsenzusom jedan član Predsjedništva, odnosno jedan član Predsjedništva je bio protiv ostaje ovaj rok u skladu sa Poslovnikom kojeg imamo vezano za ove daljne procedure za vitalni entitetski eventualni interes i tako dalje. Dakle moramo da sačekamo to vrijeme i taj rok i odluke koje će slijediti. Na ovaj način smo zaključili rad današnje 157. vanredne sjednice Predsjedništva BiH. Ja Vam se zahvaljujem na odzivu i na učešću u radu.

Hvala Vam. Sjednica je završena.

SRNA